Mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom neposredno su vezane uz uvođenje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Obveza je iznjedrila mrežu poslodavaca koji propisanu kvotu ispunjavaju zapošljavanjem.

S druge strane, poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom plaćaju naknadu iz koje se kumuliraju sredstva za poticaje, koja osiguravaju održivost sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) vodi evidenciju poslodavaca koji su u obvezi zapošljavanja osoba s invaliditetom. Obveznik zapošljavanja osoba s invaliditetom je poslodavac koji zapošljavaju 20 i više radnika.

Kombinacija rješenja
“Od kvotne obveze izuzeti su predstavništva stranih osoba, strana diplomatska i konzularna predstavništva, zaštitne i integrativne radionice, novoosnovani poslodavci u vrijeme uvođenja u rad te poslodavci koji pripadaju sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja. Kvotna obveza primjenjuje se u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih, neovisno o djelatnosti koju taj poslodavac obavlja”, objašnjavaju iz ZOSI-ja i dodaju kako se obveza kvotnog zapošljavanja može ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom ili kombinacijom navedenih načina.

Vodeći računa o gospodarskim kretanjima u ZOSI-ju nastoje identificirati promjene na tržištu rada i prilagoditi sustav kvotne obveze za poslodavce, s krajnjim ciljem razvoja održive strategije zapošljavanja osoba s invaliditetom i što manjim opterećenjem obveznika. Stoga zakonodavni okvir omogućava ispunjenje obveze zapošljavanja na zamjenski način.

“Jednu od mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvotne obveze predstavlja Ugovor o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, zaštitnom radionicom ili integrativnom radionicom, trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom.

Ukupna mjesečna vrijednost ugovora, bez PDV-a, jednaka je najmanje 20 posto minimalne mjesečne plaće u Hrvatskoj za svaku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote”, ističu iz ZOSI-ja.

Obveznik kvotnog zapošljavanja ima mogućnost sklopiti jedan ili više ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom, prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje 20 posto minimalne mjesečne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.

Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti stipendiranjem osobama s invaliditetom u redovitom obrazovanju. Ukupna visina stipendije treba iznositi najmanje 20 posto propisane minimalne mjesečne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.

“Obveznik kvotnog zapošljavanja kvotnu obvezu može ispuniti osiguravanjem prakse učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom, rehabilitanta u sklopu profesionalne rehabilitacije, odnosno ako osigura stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom. Pritom je bitno navesti, kako se jedna osoba primljena na obavljanje prakse, odnosno na stručno osposobljavanje, priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom”, kažu iz ZOSI-ja.

Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, dužan je mjesečno, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 20 posto minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu.

Obveznicima kvotnog zapošljavanja koji ni na jedan način ne ispune svoju kvotnu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, Zavod utvrđuje obvezu plaćanja i iznos novčane naknade zbog neispunjenja kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom izdavanjem upravnih rješenja. U konačnici, ako poslodavac ni tako ne ispuni svoju obavezu, Zavod pokreće postupak prisilne naplate kako bi osigurao ispunjenje zakonom propisane obveze.

Više od 10.000 poslodavaca
Iz Zavoda ističu kako se na mjesečnoj bazi prati više od 10.000 poslodavaca koji svoju obavezu ispunjavaju na različite načine i različitim kombinacijama.

“Stoga ispunjenje kvotne obaveze ne možemo razdijeliti na zapošljavanje osoba s invaliditetom, zamjensku kvotu ili pak plaćanje novčane naknade. No, sveukupno gledajući, možemo zaključiti kako više poslodavaca zapošljava osoba s invaliditetom, nego što koristi zamjensku kvotu”, kažu iz ZOSI-ja i poručuju kako je uvođenje i praćenje kvotne obaveze rezultiralo povećanjem zapošljavanja osoba s invaliditetom, održivosti tog zapošljavanja, prilagodbama uvjeta rada osobama s invaliditetom.

“Koristi su dakle, značajne i višestruke. Osobe s invaliditetom integriraju se u društvo, rade na otvorenom tržištu rada, otvaraju svoje obrte, osnivaju trgovačka društva, lakše se zapošljavaju”, zaključuju iz Zavoda.