Za samo četiri godine prvi članovi generacije Alfa (rođeni 2010. – 2025.) postat će dio radno aktivnog stanovništva. Dok generacija Z već ima dubok utjecaj na poslovanje poduzeća, sljedeća generacija trebala bi unijeti još više promjena, pokazalo je istraživanje Vise.

Tri četvrtine (77%) djece u dobi od 8 do 14 godina teži osnivanju vlastitog poslovnog pothvata, vođenju malog poduzeća ili posla koji je ‘dodatni izvor zarade’, u usporedbi sa samo 13 posto koji su rekli da bi radije radili za druge. To je u oštroj suprotnosti s trenutnim sastavom radne snage, primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje samo 13 posto radnog stanovništva radi za sebe, dok 86 posto radi za druge.

Ako se ova očekivanja ispune kako podaci istraživanja sugeriraju, Generacija Alfa ima potencijal potpuno promijeniti način na koji će tvrtke i zajednice poslovati u sljedećih pet do deset godina. Generacija Alfa jednako je duboko povezana u online svijetu kao i u stvarnom svijetu.

Hrabar Kaštelan: Jako je bitno da edukativni programi budu na preferentnim digitalnim sadržajima i kanalima.

Visino istraživanje provedeno i u Hrvatskoj pokazuje utjecaj na njihovo financijsko razumijevanje i stavove prema zaradi, pri čemu se umjetna inteligencija, digitalna iskustva i održivost pojavljuju kao najvažniji elementi. Prema istraživanju, više od polovice (58%) djece sami su zaradili novac u posljednjih 12 mjeseci, a od toga, dvije petine (40%) koristilo je u tu svrhu tehnologiju, pri čemu su društveni mediji (31%) najčešća tehnologija za zarađivanje novca, a slijedi ga online streaming (13%). Jednostavan način da djeca zarade novac je prodaja predmeta na internetu (6%).

To je osobito prevladavajuće među 14-godišnjacima (13%) u usporedbi s 8-godišnjacima (2%) gdje je samo vrlo malo ispitanika koristila ovu platformu za zarađivanje. Djeca imaju više od tri puta veću vjerojatnost učenja o zarađivanju novca gledajući kreatore digitalnog sadržaja nego tradicionalne izvore kao što su knjige (35% prema 10%).

Zanimljivo je da kad razmišljaju o budućem životu odrasle osobe, polovica (50%) djece kaže da će uštedjeti polovicu svog zarađenog novca, a drugu polovicu potrošiti. Gotovo jedno od petero djece (18%) kaže da će uštedjeti većinu svog novca.

Svjesni važnosti AI
Sljedeća generacija ima jasnu viziju kako će tehnologija poput umjetne inteligencije oblikovati njihovu budućnost. Kada su upitani da razmisle o inovacijama koje bi im mogle olakšati život odraslih, roboti i strojevi koji obavljaju svakodnevne zadatke poput čišćenja sobe, odlaska na posao i kuhanja, bili su glavni trend koji je proizašao iz generacije Alfa.

Renata Vujasinović, direktorica Vise u Hrvatskoj, ističe da će mlađe generacije primorati tvrtke, vlade i naposljetku gospodarstva da promijene način na koji razmišljaju i kako će djelovati u budućnosti. “Ova će se promjena dogoditi mnogo brže nego što većina misli. Razumijevanje očekivanja za jednostavnijim i praktičnijim životom ključno je za poduzeća da ostanu konkurentna i za izgradnju uspješnih gospodarstava”, smatra Renata Vujasinović.

Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela prodaje, marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima slaže se kako će se u vrlo skoroj budućnosti mnoge stvari u svim segmentima života morati promijeniti i prilagoditi generacijama koje dolaze. “Kako istraživanje navodi, najstariji iz ove skupine moguće će u svijet rada ući već za četiri, pet godina, a svi oni najkasnije za nekih desetak.

To je jako brzo i zaista treba na vrijeme i dobro promišljeno planirati i implementirati prilagodbe u svim segmentima života, ali i pripremiti te mlade ljude na ono što ih čeka i što možda neće biti u skladu s njihovim očekivanjima i željama”, kaže Nataša Hrabar Kaštelan i dodaje kako neki od rezultata istraživanja za ovu najmlađu skupinu naših građana ne iznenađuju jer jednostavno prate trend, a odnose se na izvore informacija, korištenje tehnologija, očekivanja da se sve riješi u kratkom roku i isključivo elektronskim putem.

“Ono što me donekle iznenađuje, ali o čemu svakako treba razmišljati je nalaz koji kaže da njih 77 posto želi raditi za sebe i/ili imati vlastitu tvrtku. To je u potpunoj suprotnosti s onime kako to izgleda danas i jako je važno razmišljati o tome kakve prilagodbe će biti potrebne u svijetu rada kako bi se pomirila potreba s jedne strane i očekivanja i želje nadolazeće generacije. Također, ono što je bitno je utjecaj društvenih medija koji za ovu, ali i nešto starije skupine predstavlja glavni izvor informiranja. To je ujedno i glavni kanal koji navode da će koristiti za svoje buduće poslove”, ističe Nataša Hrabar Kaštelan.

Ono što ju dodatno iznenađuje u rezultatima ovog istraživanja je odnos prema zaradi i štednji. “Njih 50 posto kaže da će uštedjeti polovicu svog zarađenog novca, a drugu polovicu potrošiti. I dodatno, gotovo jedno od petero djece kaže da će uštedjeti većinu svog novca.

Naime, generacija Z, ona koja je nešto starija i ne bi se očekivala ovakva razlika vezano uz odnos prema novcu i planiranju štednje, ne misli da treba štedjeti pogotovo u svojoj mlađoj dobi i potrošnju i zadovoljavanje trenutnih potreba stavlja ispred štednje za budućnost”, naglašava Nataša Hrabar Kaštelan te navodi kako i nalazi ovog istraživanja ukazuju na potrebu što ranijeg uključivanja tema s područja financijskog opismenjavanja u redovne obrazovne programe. Također je. smatra, jako bitno da edukativni programi budu na njihovim preferentnim digitalnim sadržajima i kanalima.

Štednja za budućnost
“Ono što možemo zaključiti iz vlastitih izvora u ovih dvadesetak godina privatne kapitalizirane mirovinske štednje u II. i III. stupu, je još uvijek generalno premali interes i angažman vezan uz odabir mirovinskog društva i kategorije štednje u II stupu. Nadamo se da će se ovaj trend preokrenuti i da će mlađe generacije aktivnije upravljati svojom mirovinskom štednjom.

Ono što je ipak pozitivno je da interes za štednju u III. stupu raste i da se iz godine u godinu za ovaj oblik štednje odlučuju sve mlađi građani. U prosjeku su nam u AZ mirovinskim fondovima najmlađi članovi oni koji se učlanjuju kroz naš online kanal, što potkrepljuje nalaze iz istraživanja da mladi za sve segmente života preferiraju digitalne kanale. To je jedna od prilagodbi našim mlađim budućim članovima”, kaže Nataša Hrabar Kaštelan.