“Nadam se da će se uplatiti sve što je i upisano”, rekao je Primorac na konferenciji za medije na kojoj je predstavljeno nagradno natjecanje “Bez računa se ne računa”.

Građani su državne obveznice mogli upisivati od 1. srpnja do danas, minimalni ulog je bio 500 eura, minimalna kamatna stopa 3,1 posto, a država izdanjem trogodišnje obveznice planira prikupiti 750 milijuna eura.

U srijedu, 10. srpnja, otvorit će se i upis za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan. 

U nešto više od godinu dana to je peto izdanje državnih vrijednosnih papira koje su mogli kupiti građani, od toga drugo državnih obveznica. 

Od 22. veljače do 1. ožujka prošle godine oko 45 tisuća građana je u dvogodišnje “narodne” obveznice uložilo 1,34 milijarde eura. 

Počinje upis

I na nove ‘narodne’ obveznice kamata nešto viša od minimalno zajamčenih 3,1%

Upitan da komentira ipak slabiji odaziv građana za upis “narodnih” obveznica u odnosu na ranija izdanja obveznica i trezorskih zapisa te je li ih možda odbila trogodišnja ročnost obveznice, Primorac je rekao da se tu ne može govoriti u kategorijama “uspješno ili neuspješno”. 

Uspješnim smatra to što je građanima omogućena infrastruktura za sudjelovanje u izdanjima “narodnih” obveznica i trezorskih zapisa. 

Kazao je da je u ovom izdanju interes evidentno bio manji, no da se to nikako ne može tretirati kao podbačaj. Složio se da jednim dijelom razlog tomu može biti i ročnost, a tu je i činjenica da je do izdanja došlo praktički nepunih mjesec dana od prošlog izdanja trezorskih zapisa.

“Može biti više razloga, međutim, nema potrebe da bilo što tu komentiramo u smislu kako nam se svidio odaziv”, izjavio je Primorac. 

Kada je riječ o financiranju države, kao i do sada na raspolaganju su joj institucionalni investitori, pa tako ono što ne upišu građani, bit će prepušteno njima, kazao je.

Najavio je da će vjerojatno već u rujnu građani opet imati priliku upisivati “narodne” trezorske zapise.

Porez na nekretnine imamo, no …

Upitan o najavi uvođenja poreza na prazne stanove te hoće li se banke protiv toga pobuniti, Primorac je iznova pojasnio da postoji porez na kuće za odmor, a njime je obuhvaćena svaka građevina koja se koristi povremeno ili sezonski. Dakle, njime su obuhvaćene sve nekretnine osim onih u kojima je netko prijavljen i živi i onih koje su u trajnom najmu.

Morat će se i mijenjati ime ovog poreza te dodatno pojasniti da se ne odnosi samo na kuće te samo na kuće na moru, najavio je ministar, podsjetivši i da je od početka ove godine povećan i limit za utvrđivanje poreza na kuće za odmor na pet eura po kvadratu. 

Rekao je da porezni sustav treba doživjeti transformaciju prema intenzivnijem oporezivanju nekretnina, a manjem oporezivanju rada, no ta transformacija će biti postupna. 

“Mi porez na nekretnine imamo, no on nije u onakvom željenom obliku kakav bi mi htjeli da bude”, izjavio je Primorac, napomenuvši da je cilj da se porez obračunava s obzirom na vrijednost nekretnine, a ne njenu kvadraturu.