U razdoblju od siječnja do prosinca 2024. iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 127.530 osoba, od čega 4399 osoba s invaliditetom.

U odnosu na 2023., kada je zaposleno 3645 osoba s invaliditetom, broj zaposlenih je povećan za 20,7 posto. Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2094 su muškarci (47,6%) a 2305 žene (52,4%), što je u odnosu na godinu ranije promjena omjera u korist žena.

Zamjenski načini
Udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju svih zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda iznosi 3,4 posto (udio zaposlenih muških osoba s invaliditetom iznosi 4,1 posto, a ženskih 3%), što je povećanje u odnosu na prošlu godinu za 0,6 posto.

Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom 4267 osoba (96,9%) zaposleno je na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 132 osobe (3%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.).

Gledajući kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti osoba s invaliditetom kroz posljednjih deset godina vidljiv je rast broja zaposlenih osoba s invaliditetom, s iznimkom pandemijskih godina kad je zabilježena stagnacija i blagi pad.

Na povećanje zaposlenosti utjecali su mnogi elementi, ali sigurno je jedan od najvažnijih poticaja bila kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ona predstavlja zakonodavni mehanizam koji obvezuje poslodavce da zaposle određeni broj osoba s invaliditetom, kako bi se osigurala ravnopravnost u zapošljavanju.

U Hrvatskoj, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, predviđa obvezu za poslodavce koji zapošljavaju više od 20 zaposlenika, da zaposle minimalno tri posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Prema tome, broj obveznika kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ovisi o broju zaposlenih osoba u određenoj tvrtki.

Obveza kvotnog zapošljavanja može se ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom, ili pak kombinacijom navedenih načina.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Zamjenski načini ispunjenja kvote, omogućuju poslodavcima da ispune obvezu putem poslovno ugovorene suradnje s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, ugovorenu suradnju sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom te ustupanjem prakse za učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom.

Također, mogu ustupiti prakse za rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije, koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju, sklopiti ugovor o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom ili kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom ili stipendijom za redovito obrazovanje osobama s invaliditetom.

“Ako poslodavac ne ispunjava obvezu zapošljavanja, obvezan je plaćati doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ovaj doprinos koristi se za poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom u drugim tvrtkama”, napominju iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i dodaju kako se u 2025. bilježi ukupno 10.694 obveznika, od kojih 21,11 posto u potpunosti ispunjava obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom, 11,61 posto djelomično, a 13,34 posto obveznika najavilo je ispunjenje obveze zamjenskim načinom. Više od polovice obveznika (50,21%) ne zapošljava osobe s invaliditetom te su obveznici plaćanja naknade, 1,41 posto su novoosnovani poslodavci, a 2,32 posto su obveznici izvan obveze.

Važnost edukacije
“Iako je cilj kvote stvaranje prilika za osobe s invaliditetom, svjesni smo činjenice, kako kvota može imati negativne učinke ako nije podržana odgovarajućim informativnim, socijalnim inicijativama i stručnom podrškom. Stoga se Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u sklopu postojećih mjera fokusira na pružanje edukacije i podizanja svijesti poslovnog okruženja te suradnju s poslodavcima.

Sve ono što smo do sada postigli, dobro i loše, rezultat je zajedničkog djelovanja. Suradnja podrazumijeva obostrane odnose, gdje se susreću različitosti, znanja, iskustva, vrijednosti, ali i strahovi i slabosti. Zapošljavanje osoba s invaliditetom nije naprosto ispunjenje zakonske obveze, nego podrazumijeva promjene u načinu rada i ponašanja, integriranje novih vrijednosti u svakodnevne procese i politike. Upravo suradnja u procesu zapošljavanja osoba s invaliditetom uvjetuje provedbu održivih praksi”, poručuju iz Zavoda.