Iako i dalje 40 posto hrvatskih tvrtki zelenu tranziciju percipira negativnom i prijetećom po njihovo poslovanje, ipak se radi o velikoj promjeni trenda u proteklih nekoliko godina jer je 2021. samo nekolicina njih taj proces doživljavala pozitivno.

Prema upravo objavljenim podacima “Analize spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost”, koju tradicionalno rade Hrvatska gospodarska komora (HGK) i tvrtka Apsolon, trenutno 80 posto ispitanika slaže se s time da su inovacije i tehnologije koje poduzetnici imaju namjeru razvijati vezane uz obnovljive izvore energije.

I dok 60 posto ispitanika smatra da će zelena tranzicija biti pozitivna za njih, 10 posto ih je uvjereno da ona neće imati nikakav utjecaj na njihovo poslovanje.

Vide priliku
Generalni zaključak analize, koja je napravljena na reprezentativnom uzorku od 165 tvrtki, jest da su financiranje, administracija te nejasan i neusklađen zakonodavni okvir i dalje najznačajnije prepreke ka održivom i zelenom načinu poslovanja. Kao najveći izazov se navodi nedostatak financijskih sredstava.

No, usprkos tome već je 52,5 ispitanika započelo sa zelenom tranzicijom, a 13,7 posto njih planira započeti s pripremama u sljedećih šest do 12 mjeseci. Strateškim pristupom zelenoj tranziciji te praćenjem napretka poduzetnici vide priliku za smanjenje troškova poslovanja u budućnosti.

Prema ovoj analizi, 62,5 posto ispitanika navodi smanjenje troškova poslovanja u budućnosti kao najvažniji razlog za izradu strategije zelene tranzicije, a njih 55,8 posto ima namjeru izraditi strategiju zelene tranzicije. Nešto više od 41 posto ispitanika smatra da je prvi korak ka zelenoj tranziciji analiza trenutnog stanja.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe da fokus domaće industrije u sljedećih deset godina mora biti jačanje konkurentnosti kroz sudjelovanje u regionalnim i europskim opskrbnim lancima, te provođenjem zelene i digitalne tranzicije.

“Važno je reći da poduzetnici kod tranzicije nailaze na izazov nedostatnog financiranja. Nacionalni i europski programi financiranja su prema tome najvažnija strateška točka tranzicije”, kazao je jučer Burilović u Zagrebu na prezentaciji rezultata Apsolonove analize u sklopu HKG-ove konferencije “Vrijeme je za industriju”.

Dodatno ojačavanje
Europska je komisija krajem 2019. objavila novu strategiju rasta, Europski zeleni plan, koji je uslijed rata u Ukrajini dodatno ojačan s ambicioznijim ciljevima i kraćim rokovima. Zelena tranzicija nije izazov samo za relativno slabo razvijenu Hrvatsku, nego i za čitavu EU.

Naime, kako upozorava Jean Pisani-Ferry, viši suradnik Instituta Bruegel iz Bruxellesa, budući da Europa želi postati prvi na svijetu ugljično neutralni kontinent, mora postići istančanu ravnotežu. Istodobno se pita može li EU transformirati svoje gospodarstvo uz istodobno jačanje konkurentnosti?

Odgovor je, kako sam kaže, glasno ne. Kompromisi su, navodi, neizbježni, a utvrđivanje ustupaka potrebnih za postizanje prave ravnoteže moglo bi se pokazati većim izazovom nego što misle donositelji politika.