Više od polovice građana podržava oprost duga prema državi, državnim tvrtkama, bankama i teleoperaterima za socijalno ugrožene građane koji duguju do 25.000 kuna, pokazuje anketa koju je portal MojPosao proveo na više od 850 ispitanika.

Čak 56 posto ispitanika podržava oprost duga socijalno ugroženima, koji bi trebao stupiti na snagu s početkom iduće godine. Uglavnom misle da je u pitanju dobra inicijativa, ali upozoravaju da treba pripaziti na moguće malverzacije.

U potpunosti podržavam tu odluku, makar se ona mogla manifestirati smanjenjem poreznog opterećenja građana slabijih primanja, kaže jedan ispitanik.

Ljude ne treba baciti na koljena, iako će sigurno među socijalno ugroženima biti i onih "socijalno spretnih" pa će im oprošteni dug samo dati vjetar u leđa. Ipak, vjerujem da jednu šansu zaslužuju svi. Drugu ne, zaključuje drugi ispitanik.

Oprost, odnosno moratorij duga socijalno ugroženim građanima ne podržava 39 posto ispitanika koji uglavnom smatraju da se time šalje pogrešna poruka građanima koji uredno plaćaju svoje obveze.

Ne podržavam da se oprost odnosi samo na nezaposlene, jer ima ljudi koji rade, a itekako su u dugovima i pod ovrhama – njima je i teže jer imaju troškove dolaska i boravka na poslu, kaže jedan ispitanik.

Drugi ne vidi zbog čega bi trebalo opraštati dugove prema teleoperaterima jer njihove usluge nisu nasušna životna potreba. Osim toga, na taj su način kažnjeni svi koji uredno plaćaju račune, smatra on.

"Ispada da se mi koji imamo minimalna primanja odričemo svega da bi platili kredit i režije, dok se drugi razbacuju na gluposti i ne plaćaju svoje obveze. Sad bi se tim istim ljudima trebalo oprostiti. Idemo se onda svi praviti ludi pa neka država oprašta dugove", kaže jedan ispitanik.

Oprost duga socijalno ugroženima ne zanima 5 posto ispitanika. Ionako svi "muljaju" na sve strane, zaključuje jedan od njih.

Socijalno ugroženi građani koji imaju uvjete za oprost duga su osobe koje primaju socijalnu pomoć ili su nezaposlene dulje od godinu dana te umirovljenici čija primanja ne prelaze 2500 kuna za samce te 1500 kuna po članu kućanstva. Osim toga, dužnici ne smiju imati dodatnu imovinu u vidu nekretnina ili štednje, osim stambenog prostora u kojem žive.