Razvoj videoigara u Hrvatskoj napokon je prepoznat kao oblik umjetnosti – naime, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) prvi je put dodijelio sredstva, i to u dvije potkategorije – za poticanje razvoja projekata videoigara i za proizvodnju videoigara.

“Radi se o vrlo interesantnim, žanrovski raznorodnim projektima koji će obogatiti hrvatsku scenu videoigara”, rekao je Andrej Kovačić kojeg je HAVC imenovao za umjetničkog savjetnika za videoigre.

I zaista, riječ je o lepezi autorskih projekata koji dodatno obogaćuju već perspektivnu hrvatsku gaming scenu, koja je i globalno ostala najotpornija i doživljava pravi procvat – kompanija Newzoo prognozira da će prihodi gaming industrije do 2023. prijeći 200 milijardi dolara prihoda, posebice u segmentu online igara.

Nemali je bio interes proizvođača za HAVC-ov javni poziv i dodjelu sredstava – za razvoj projekata videoigara stiglo je 26 prijava od čega je za sufinanciranje predloženo šest projekata. Budžet u ovoj potkategoriji za sve prijavljene projekte iznosi nešto više od pet milijuna kuna s traženih sufinanciranjem HAVC-a u iznosu od 2,7 milijuna kuna.

Za proizvodnju videoigara pristiglo je 20 prijava, predložena su dva projekata, a budžet svih prijavljenih projekata iznosi nešto više od sedam milijuna kuna s traženih sufinanciranjem HAVC-a u iznosu od 4,1 milijun kuna.

Prije dvije godine ravnatelj HAVC-a Chris Marcich je u intervjuu za Poslovni dnevnik najavio izgradnju prvog hrvatskog filmskog studija koji bi trebao uključivati i “proizvodnju sadržaja za gaming industriju”.

Dakako, ovaj je javni poziv posebno obradovao startupe koji već dugo razvijaju vlastite videoigre i pritom ih sami financiraju, što proizvođačima često predstavlja najveći izazov.

Mirinda Paraman

Bajke Ivane Brlić Mažuranić kroz videoigre

Među njima su supružnici Mirinda i Filip Paraman koji vode studio Mirinda Games.

“S obzirom na značaj industrije video igara u svijetu i činjenicu da se radi o jednom od najzastupljenijih medija na svijetu, bilo je logično da se institucije poput HAVC-a intenzivnije uključe.

Ovim putem bi pohvalila pristup i stručnost HAVC-a na ovom javnom pozivu te zahvalila što su podržali i prepoznali naš projekt. Koliko god su nam važna sredstva, toliko vidimo ovo i kao priznanje i potvrdu da to što radimo ima smisla, što nas je dodatno motiviralo”, ističe M. Paraman koja je studio Mirinda Games otvorila prije tri godine.

Unatoč tome što i Mirinda i Filip imaju dugogodišnje iskustvo u IT-ju, razvoj i izrada videoigara bilo je nešto sasvim novo. No, u tom novom odlično su se snašli ponudivši tržištu jedinstveni proizvod kojim spajaju hrvatsku baštinu, slavensku mitologiju, zagonetke i tehnologiju – naime, njihove se igre “naslanjaju” na bajke Ivane Brlić Mažuranić, jedne od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Dosad su izdali mobilnu igru s logičkim zagonetkama Nonogram iz davnine (Nonogram From Long Ago) putem koje su ispričali bajke “Regoč” i “Ribar Palunko i njegova žena”. Na HAVC-ov poziv prijavili su se igrom Ancient Tales, a dobili su 65.000 kuna.

“Izrada manje mobilne igre bila nam je na neki način škola o tome što je sve potrebno da bi se igra dovršila. Ancient Tales je puno kompleksnija igra za koju smo se pripremali par godina. Igrači će voditi Kosjenku od trenutka kada dođe u grad Legen do povratka kući, a kroz veliku avanturu susretat će se s drugim likovima iz bajki.

Korištenje elemenata iz hrvatske kulturne baštine i slavenske mitologije na kojima je Ivana i temeljila svoje bajke izuzetno nam je važno. Zbog toga će i dizajn svih nivoa i vizualnih elemenata biti temeljen na stvarnim lokacijama i predmetima koji su karakteristični za naše krajeve. Naša velika želja je da na ovaj način upoznamo što veći broj ljudi s Ivaninim bajkama i bezvremenskim porukama koje one nose, a neposredno i s tim dijelom naše baštine.

Postoji puno svjetskih primjera popularizacije književnih djela putem filmova i video igara, a mislimo da, zahvaljujući našoj bogatoj kulturi i povijesti imamo što za pokazati i ponuditi. Glavni cilj naše prijave na HAVC-ov javni poziv je do kraja razraditi sve detalje igre te pripremiti adekvatnu dokumentaciju.

Također, dio novaca ćemo uložiti u izradu kratke pokazne verzije igre, kako bi razradili ključne koncepte i mehaniku igre. S detaljnom dokumentacijom i demo verzijom, planiramo pronaći izdavača ili investitora koji bi nam pomogao sa izgradnjom i promocijom kompletne igre”, kaže Paraman.

Stefan i Mateja Vedrina vode Hiroma Design/E. Žuko/PIXSELL

Edukativna igra Moopies

U više od tri godine od osnutka Poduzetnički inkubator PISMO u Novskoj postao je ne samo najbrže rastući ovakav inkubator u Hrvatskoj, već i rasadnik kompanija koje stasaju u centru brzorastuće industrije videoigara. PISMO je danas dom više od 50 startupa. Usto nude i šestomjesečni program edukacije izrade igara.

Taj su program završili i supružnici Mateja i Stefan Vedrina iz startupa Hiroma Design koji su se na HAVC-ov javni poziv u potkategoriji proizvodnje videoigara prijavili edukativnom igrom “Moopies” za koju su dobili 200.000 kuna.

S ovim projektom već su dobili nagradu u vrijednosti 25.000 eura kao jedne od najboljih poduzetničkih ideja 2021. na CROWN projektu. Također, projekt su predstavljali početkom godine i u Las Vegasu na CES-u, najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike i inovacija.

“Na dodjelu sredstava od HAVC-a odlučili smo se prijaviti jer smo smatrali da bi nam njihova sredstva financijski pomogla pri realizaciji projekta. Izvrsno bi bilo kada bi HAVC nastavio dodjeljivati sredstva jer startupu poput našeg ovo daje odličnu priliku za plasiranje proizvoda na tržište.

Također, drago nam je da je razvoj videoigara napokon prepoznat kao oblik umjetnosti što on i jest”, ističu supružnici Vedrina čiji se projekt prilikom prijave na natječaj zvao KiddoLand, no radi istraživanja tržišta i daljnjih konzultacija sa stručnjacima odlučili su imenovati cijeli projekt “Moopies”.

Riječ je o edukativnoj aplikaciji za djecu predškolske dobi u kojoj se djecu stavlja u poziciju učitelja, a ne učenika. Aplikacija je ime dobila po malim slatkim čudovištima s planete Moop koji padnu na planet Zemlju. Dijete dobije jednog Moopyja i s njim kreće u edukativnu avanturu u kojoj ga podučava o znanju s našeg planeta.

“Dobivena sredstva od HAVC-a iskoristit ćemo na razvoj aplikacije koji će biti podijeljen između sedmero stručnjaka”, najavili su Mateja i Stefan Vedrina.

Suosnivač i kreativni direktor Gamepiresa Tomislav Pongrac smatra da je hrvatska gaming scena perspektivna premda još mala/Gamespires

Perspektivna hrvatska gaming scena

Pine Studio i Gamechuck, koji je također dobio sredstva HAVC-a za razvoj videoigre Profesor Balthasar, samo su neka od zvučnih imena hrvatske gaming scene koju čini više od 60 kompanija koje se bave proizvodnjom i razvojem videoigara.

Među tim je imenima i zagrebački studio Gamepires za proizvodnju računalnih igara, ujedno tvorac realistične survival igre SCUM koju su izbacili 2018. godine. Igra je dvije godine nakon na najvećoj svjetskoj online trgovini igara Steamu bila naslov s najboljom prodajom u prva 24 sata, s 350.000 prednarudžbi i 250.000 prodanih primjeraka.

Suosnivač i kreativni direktor Gamepiresa Tomislav Pongrac smatra da je hrvatska gaming scena perspektivna premda je za svjetske okvire još mala.

“HAVC je ove godine prvi puta dodijelio sredstva što je pohvalno. Naravno, bilo bi bolje da je do podrške došlo i ranije, ali puno toga je trebalo sjesti na svoje mjesto. Dobro je da sada stvari idu u pravom smjeru i nadam se da će u budućnosti poticaji biti još veći. Što se tiče prilika, stvari još uvijek stoje jako dobro za proizvođače videoigara.

Svako malo se pojavi zanimljiv projekt koji baci svjetlo na ovaj dio Europe. Recimo Escape simulator od Pine Studija koji je postigao veliki uspjeh. Globalna pandemija je jako pozitivno utjecala na gaming industriju, gotovi svi su zabilježili veliki rast. Vjerujemo da će se tako nastaviti i u budućnosti”, smatra Pongrac.

Osim što je Gamepiresu lani HGK dodijelio Zlatnu kunu za najbolje malo trgovačko društvo, zabilježili su rast veći od planiranog. Žele i dalje raditi na SCUM-u i ispuniti obećanje koje su dali svojoj zajednici – da SCUM postane najbolja survival igra na svijetu i jedna od najboljih igara općenito.

Poduzetnički inkubator PISMO / Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Dva velika exita

Osim Pisma, u prosincu prošle godine službeno je predstavljen jedinstveni gaming centar u Hrvatskoj – Hall of Game powered by A1. Trendove slijede i u akademskim krugovima – od prošle jeseni krenuo je projekt Edu4Games čiji se cilj uvesti na državne fakultete studijske programe koji će mlade osposobiti za rad u industriji videoigara.

Uključeni su Akademija dramskih umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, FER, FOI u Varaždinu te Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pripremili su četiri nova programa za sve studente neovisno o završenom preddiplomskom studiju, odnosno području iz kojeg dolaze – dizajner videoigara, programer videoigara, producent videoigara i vizualni umjetnik videoigara.

Hrvatsku gaming scenu nisu zaobišli ni vanjski investitori što potvrđuju dva velika exita u dvije godine. Podsjetimo, ruski gaming div Playrix akvizirao je 2020. hrvatsku tvrtku za razvoj igara Cateia Games, dok je lani Nanobit za milijardu kuna kupila Stillfront grupa, jedna od vodećih svjetskih gaming kompanija u free-to-play segmentu.

Stručnjaci smatraju da je to dokaz kvalitete rada ljudi u tim studijima i stručnosti hrvatskih proizvođača videoigara. S druge strane, dok hrvatske tvrtke preuzimaju svjetski gaming lideri, na domaćoj sceni nema kapitala pa tako ni previše interesa.