U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europske unije, u tijeku su procesi programiranja korištenja sredstava iz nikad izdašnijeg višegodišnjeg programskog razdoblja. 

Uz 14 milijardi eura redovnih proračunskih sredstva dogovorenih u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027, tu je i dodatnih oko 10 milijardi eura koje će Hrvatskoj biti na raspolaganju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) odnosno paket mjera iz inicijative Next Generation EU.

Rokovi za pripremu ključnih dokumenata i njihovo slanje Europskoj komisiji istječu za nešto više od dva mjeseca, pa su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca odlučili pojačati glasnost s ciljem da se ta sredstva ravnomjernije trasiraju u privatni i javni sektor.

“Ako se privatni sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost, tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne, iz 2008.”, poručili su iz HUP-a.

Iz dostupnih im saznanja o nacrtu NPOO-a očito su iščitali da stvari ne idu u tom smjeru. Trenutna definicija “gospodarstva”, odnosno ulaganja unutar NPOO-a, uključuje željeznice, vodoopskrbu, institucije iz okruženja poduzetnika… a to nije poduzetništvo, upozoravaju.

U HUP-u stoga apeliraju na više dijaloga i uključivanje poduzetnika u kreiranje planova i programa, a ne kad su svi tekstovi već oblikovani. Svoje prijedloge će, osim Vladi, uputiti i nadležnim instancama EK. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a podcrtava da za države u razvoju poput naše ulaganja u privatni sektor dokazano značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija.

Ona su nam i posljednja prigoda da se pomaknemo sa začelja EU, kaže, jer projekti privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Za projekte za koje postoji poslovni interes i planovi na strani privatnog sektora, prema njemu, treba izbjeći javno financiranje.

Zorić je to istaknuo prilikom jučerašnjeg predstavljanja rezultata ankete među 1700 poduzetnika, provedene s ciljem da se utvrdi njihova spremnost i investicijski potencijal ususret novom programskom razdoblju. Anketa sugerira da projekata već danas imaju dovoljno.

Više od dvije trećine ispitanika (68%) ima pripremljene projekte ili planove investicija čija vrijednost premašuje 21 milijardu kuna.

Preživljavanje recesije

Za HUP je to samo argument više da se minimalno 50 posto EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje, s tim da bi im u natječajima dominantno trebalo omogućiti dodjelu bespovratnih sredstava.

Među nalazima ankete poprilično “zvoni” onaj prema kojemu čak 28% poduzetnika kaže da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju, navodi Ana Fresl, predsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj. Isto tako, 30 posto poduzeća tvrdi da neće moći investirati bez bespovratne “komponente”.

Zorić pak podsjeća kako je pandemijska kriza samo dodatno naglasila potrebu provedbe reformi i rezova koji bi potaknuli oporavak gospodarstva, a i preporuke Komisije za programiranje mjera NPOO-a za Hrvatsku specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj.

To se u prvom redu odnosi na potrebu za poboljšanjem produktivnosti rada (sa sadašnjih 26 posto ispod prosjeka EU), jaču integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća i veću razinu ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i nefleksibilno poslovno okruženje.

U HUP-u podsjećaju i kako prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih, što je štetno za održivi razvoj gospodarstva. “Imperativ u korištenju EU fondova je i da planirani projekti kroz javne investicije ne smiju nikako konkurirati onima privatnog sektora, upozorio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge ICT i član Uprave Hrvatskog telekoma.

Anketa je pokazala, uz ostalo, da bi čak 94% ispitanih koristilo bespovratna sredstva, a (samo) šest posto ih je iskazalo interes za financijske instrumente. U HUP-u navode kako bi ukupna iskazana ulaganja tih poduzetnika, uz potporu EU fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50%, iznosila 13,2 milijardi kuna, dok bi ona kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi.

Spremnošću projekata prednjače, pak, velika poduzeća za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan.

Proširenje kapaciteta

Kao najveću potrebu više od polovice ispitanika navodi ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije, a nešto više od trećine (35%) apostrofira ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija. 

Zbog svega u Udruzi poslodavaca smatraju kako nacionalni plan sadržajno svakako treba obuhvatiti kapitalna ulaganja (regionalne planove), energetsku učinkovitost, IRI (inovacije proizvoda i usluga poduzetnika), digitalizaciju (procesa, usluga, proizvoda), obrazovanje radnika.

Privatni sektor ima ogroman potencijal gotovih, već spremnih investicija koje bi uz poticaj EU sufinanciranja bile realizirane odmah, zaključila je Petra Sentić, direktorica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u, podsjećajući da smo i na primjeru ove krize vidjeli da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema, bez obzira koliko su i sami u teškoj situaciji.