U Češkoj poslodavci mogu neoporezivo pružiti radniku topli obrok ili druge pogodnosti, primjerice vrtić ili sport. U Hrvatskoj to isto već godinama nije moguće, ali po novome poslodavci to traže. Uz to, isti po njima limitirajući okvir tiče se i dijela ostalih primitaka u naravi radnika koji su drugdje isto povoljnije tretirani. Kao takav pozitivan primjer ističe se Austrija koja poznaje povoljniji porezni tretman 13. i 14. plaće.

U Austriji, kako stručnjaci navode, te plaće se oporezuju stopom od 6%, a standardne stope su progresivne i kreću od 20%.

Stoga je posve razumljivo pitanje zašto to i ovdje ne bi bilo moguće, posebice u situaciji kad poslodavci tvrde da im je suočenima s nestašicom radnika voda došla do grla. Povišicu plaće ne mogu više financirati iz vlastite dobiti, tvrde čelnici HUP-a te traže smanjenje opterećenja kapitala u cilju financiranja većih plaća radnika, posebno one mjere koje državu ništa ne koštaju: topli obrok i 13. plaća. Po uzoru na rješenje od 1. siječnja 2018. kojim se smještaj i prehrana sezonskih radnika više ne oporezuje kao da se radi o plaći u naravi, što je čini se dobro primljeno u hotelijerstvu, od značaja za sve poduzetnike neovisno o djelatnosti kojom se bave bio bi novi porezni tretman toplog obroka. “Usluga prehrane u tvorničkim restoranima mogla bi biti povlašteno oporezovana s npr. 5% PDV-a, ali sigurno bi se bunili ugostitelji. Može se izbjeći sustav poreza na dohodak, a stopu PDV-a smanjiti obzirom da ukidanje nije moguće zbog EU direktiva”, kaže Vlado Brkanić, glavni urednik RRiF-a dodajući da i što se tiče 13. plaće postoji prostor da se uvede neoporezivi režim u vidu nagrade, ali pitanje je do koje visine kako se takvo rješenje ne bi preokrenulo u devijacije. Neoprezivi tretman toplog obroka ukinut je sredinom 90.-ih prošlog stoljeća.

Danas je sve veći problem za poslodavce te proizvodnu i uslužnu djelatnost gdje se može u tvrtkama organizirati topli obrok, no izgleda da Vlada na toj temi uzmiče zbog navodnog tzv. koraka unazad. Ključni problem kod ukidanja toplog obroka bile su javne službe, i to zbog transfera tog dodatka u kolektivni ugovor. Kako je krenuo proces rezanja brojnih dodataka (sve se pretače u osnovicu), ako bi privatni sektor dobio pravo na povoljni porezni tretman toplog obroka, smatra se da će ga automatski tražiti i javni sektor. S toplim obrokom vraćamo se na stari koncept razgovora o dodacima, a ne o osnovici, gdje smo nekad bili, što je korak nazad, tvrdi poznavatelj.

Vruća tema u formi ovih zahtjeva od strane vodećih HUP-ovaca otvorila se uoči jučerašnje sjednice Vlade na kojoj je u kasnim poslijepodnevnim satima na dnevnom redu bio paket poreznih promjena u korist rasterećenja cijene rade. Jesu li navedeni primjeri Češke i Austrije mogući putokaz, to više što je neka slična rješenja u ranijoj reformi ista Vlada prepoznala te ugradila, znat će se tek kad završi parlamentarna procedura. Razlog? Neoporezivi primici se definiraju pravilnikom a ne zakonom, što znači da u zakonskim promjenama koje usvaja Vlada i šalje Saboru neće ništa pisati što se tiče toplog obroka i 13. plaće.

Kako bilo, za bitno dužu listu poreznih promjena koje danas traži HUP, kako se čini na Vladi nemaju sluha. To znači da se prema izvorima bliskim Vladi ne slažu s HUP-ovih zahtjevom za smanjenje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike, kao ni s prijedlogom smanjenja poreza na dohodak s 24% na 14%, odnosno s 36% na 30%. Isto se tiče i prijedloga HUP-a da se primjena snižene stope PDV-a proširi i na dodatne kategorije (bezreceptne lijekove, prerađevine od svježeg i smrznutog svježeg mesa, mliječne, pčelinje i ogrjevne proizvode itd). Njegovi čelni ljudi stoga su kako se nagađa, s obzirom na količinu izraženog nezadovoljstva i ocjene da Vladin paket neće omogućiti zadržavanje radne snage, niti će plaće zbog njih rasti, niti da je riječ o reformi, uputili oštre poruke. Koliko je to primjereno, pomno se iščitava, vis a vis apela da država mora sniziti trošak rada kako bi plaće mogle rasti, dok s druge strane poznavatelji tvrde da zadnje tari godine udio kapitala u rastu BDP-a raste brže nego udio rada. To znači da veću korist od rasta imaju poslodavci nego radnici, uključujući i segment malih te jednostavne doo-e bez radnika.

S druge strane, velika je pobuna u redovima konzultanata zbog najave promjene načina oporezivanja primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica društva, jer se taj primitak više ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada, nego dohotkom od kapitala. Iako bi ova izmjena trebala dovesti do povoljnijeg poreznog tretmana, to je upitno, tvrde mnogi, jer se predlaže primjena stope poreza od 36%, čime se zapravo destimulira takav način nagrađivanja zaposlenika. Već dugo postoji lobi da se postojeći način oporezivanja rastereti, no o novom prijedlogu tek će biti riječi jer je dodjela dionica jako zanimljiva modernim i brzorastućim industrijama, koje mogu privući mlade da ostanu u RH. Oni žele podijeliti svoj uspjeh s radnicima i zadržati ih, jer ako odu u bilo koju stranu tvrtku vrlo brzo će doći do toga da će tamo dobiti iste opcijske planove jer to svi koriste. Trenutni porezni tretman ovo je baš sjekao u korijenu, ističu mnogi. v