Zahvaljujući digitalizaciji briga o zdravlju postaje jednostavnija, brža te u konačnici efikasnija. Razni pametni uređaji ljudima danas omogućuju praćenje i mjerenje gotovo svih ključnih fizioloških parametara koji su ključni ne samo u liječenju već i u prevenciji i očuvanju zdravlja. Tehnologija u zdravstvu, dakle, postaje sve važnija, no njezina era tek dolazi. O tome kako će utjecati na način na koji brinemo o sebi i kako zdravstveni sustav, pomoću digitalnih alata i umjetne inteligencije, brine o nama, razgovarali smo s Ninom Šesto, direktoricom digitalnog zdravstva u Klinici Magdalena.

Klinika Magdalena, naime, pionir je upotrebe suvremenih tehnologija u liječenju kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a o tehnologiji, posebno utjecaju AI-a, o prilikama i prijetnjama koje donosi, Šesto će raspravljati i na panelu Kongresa menadžera “Lideri budućnosti”, koji će u organizaciji CROMA-e biti održan sljedeći tjedan.

Kada je Klinika Magdalena uvela prvu digitalnu uslugu i kakva su bila prva iskustva u njezinom korištenju?

Klinika Magdalena specijalizirana je za liječenje kardiovaskularnih bolesti, od rane dijagnostike do najkompleksnijih zahvata, a već sama vizija njenog osnutka temelji se na spajanju kardiologije i kardiovaskularne kirurgije pod istim krovom. Time smo omogućili sigurnost i najvišu kvalitetu zdravstvene skrbi. No radi se o kroničnim pacijentima pa se postavlja pitanje, što se s njima događa i kako se snalaze kada napuste Magdalenu. Ono što smo mi prepoznali, da se pacijenti bez adekvatne podrške i praćenja nakon izlaska iz bolnice teško snalaze u sustavu liječenja što može imati ozbiljne posljedice.

Zato smo već 2000. pokrenuli telekardiološki centar kako bismo omogućili kontinuirano praćenje i kontakt s našim bolesnicima kada su oni izvan naše ustanove. Sam proces je zapravo vrlo jednostavan za pacijenta. Dajemo im na raspolaganje 12-kanalni EKG uređaj, prilagođen za samostalno korištenje. To znači da pacijent ne mora imati medicinsko obrazovanje kako bi samostalno snimio visoko kvalitetni 12-kanalni EKG, čime se dobivaju vrlo detaljni podaci o trenutačnom stanju njegova srca. Ovim postupkom pacijenti mogu poslati svoj EKG nalaz u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta, a nalaz se automatski prikazuje u našem telemedicinskom centru gdje im je, u svega nekoliko minuta, omogućena kardiološka konzultacija na daljinu. Dakle, ova usluga je dostupna već pune 23 godine, i u tom razdoblju, kroz više od 500.000 telekardioloških konzultacija, pružili smo podršku tisućama pacijenata.

Ova usluga nije samo omogućila pacijentima da redovito komuniciraju s našim medicinskim timom, već je doslovno spasila živote u hitnim situacijama, poput prepoznavanja srčanog udara. Ovakav koncept sveobuhvatne brige za pacijente uz primjenu napredne tehnologije, inspirirao nas je da sami razvijamo vlastitu tehnologiju – Megi digitalnu asistenticu.

Danas imate tri digitalne usluge, virtualnu ambulantu, Megi digitalnu asistenticu za kontrolu tlaka te telemedicinsku kontrolu EKG-a? Kako su pacijenti prihvatili sve te usluge i koliko ih koriste?

Da, nudimo tri digitalne usluge, uz već spomenutu telemedicinsku kontrolu EKG-a te digitalnu asistenticu Megi pokrenuli smo i virtualnu ambulantu. Sve tri usluge, međusobno se nadopunjavaju i postale su neizostavni dio našeg pristupa zdravstvenoj skrbi.

Megi je virtualna asistentica koja pruža podršku pacijentima u praćenju, razumijevanju i unaprjeđenju njihovog srčanog zdravlja. Ona s njima komunicira putem poruka na platformi WhatsApp te aktivno potiče njihovu angažiranost u vlastitom liječenju, praćenju zdravstvenih parametara i promjeni životnih navika. Megi pažljivo prati ključne kardiovaskularne rizike, kao što su krvni tlak, kolesterol i indeks tjelesne mase. Također, prikuplja podatke o njihovom načinu života i prehrani. No, što je još važnije, Megi djeluje kao most između pacijenata i njihovih liječnika. Sve prikupljene informacije automatski se dijele s medicinskim timom, omogućavajući im da precizno prate tijek bolesti i pravilno usmjeravaju kliničku podršku prema pacijentima u stvarnom vremenu.

Ovaj inovativni pristup transformira tradicionalnu interakciju između liječnika i pacijenata. Umjesto klasičnog jedan-na-jedan pristupa, Megi omogućuje interakciju jedan-na-tisuću, značajno proširujući pristup zdravstvenoj skrbi. No, ono što je najvažnije, umjesto pasivnog promatrača, pacijent postaje aktivni sudionik i partner liječniku u vlastitom liječenju.

Virtualna ambulanta pokrenuta je 2020. godine, kao odgovor na izazove koje su donijele preventivne epidemiološke mjere. Putem naše digitalne platforme, pacijenti su imali priliku zakazati virtualni termin s našim stručnjacima. Proces je vrlo jednostavan – odabir liječnika, rezervacija termina i sudjelovanje u video konzultaciji s odabranim specijalistom. Ovo omogućuje pacijentima da dobiju potrebne informacije o svojem liječenju, promjenama u terapiji te omogućuje našim stručnjacima da prate tijek bolesti i oporavak pacijenata.

Nakon što je pandemija prošla, usluga je ostala aktivna. Naši pacijenti, iz cijele Hrvatske, prepoznali su znatne prednosti neposrednog kontakta sa specijalistima iz udobnosti vlastitog doma, bez potrebe za putovanjem.

Iz iskustva primjećujemo kako s oduševljenjem prihvaćaju digitalne usluge te prepoznaju sigurnost koju takva usluga pruža. Megi danas prati više od 4000 naših pacijenata. Kada ih pitamo kako im se sviđa Megi, često je oslovljavaju kao “prijateljicu”, iako su svjesni da je u pitanju virtualna asistentica. Megi postaje njihova prijateljica koja brine o njima, pruža osjećaj sigurnosti i potiče ih da brinu o svom zdravlju.

Megi digitalna asistentica je proizvod Klinike Magdalena, hoćete li je širiti izvan ‘kuće’?

Da, Megi je razvijena unutar Magdalene u suradnji s tehnološkim partnerima, pri čemu ističemo iznimno važnu ulogu tvrtke Infobip koja nam je pružila izvanrednu podršku. Putem njihove platforme imamo mogućnost pristupa pacijentima putem različitih digitalnih kanala, što je ključno u kontekstu zdravstvene skrbi, posebno s obzirom na korisnike starije životne dobi.

Megi je osmišljena kako bi pojednostavila postojeće kliničke procese i učinkovito dopunila tijek liječenja unutar Klinike Magdalena. To rezultira većom efikasnošću liječenja i poboljšanom kvalitetom zdravstvenih usluga.

S obzirom na veliki interes koji smo primijetili, planiramo proširiti Megi izvan okvira Magdalene. Već smo pokrenuli nekoliko manjih pilot-projekata u Hrvatskoj, a također, nekoliko zdravstvenih institucija u Španjolskoj i Velikoj Britaniji pokazalo je interes za testiranje Megi jer su prepoznali koristi koje ovaj alat može donijeti njihovoj organizaciji. Planiramo surađivati s tim institucijama kako bismo omogućili širenje Megi i omogućili dobrobit korištenja digitalne asistencije mnogo većem broju kardioloških bolesnika.

Klinika Magdalena u liječenju kardiovaskularnih bolesti koristi i umjetnu inteligenciju (UI) – u kojim je konkretno slučajevima primjenjujete te kako se pokazuje njezina primjena u praksi?

Umjetna inteligencija (UI) predstavlja ključni alat koji ima potencijal stvaranja vrijednosti duž cijelog pacijentovog puta kroz zdravstveni sustav. UI ima višestruke uloge. Unutar Klinike Magdalena, olakšava prikupljanja podataka od pacijenata, kao što je to slučaj kod Megi, sudjeluje u dijagnostici te pruža podršku liječnicima pri obradi medicinskih podataka, čime poboljšava iskustvo pacijenata i unapređuje rad liječnika.

To su jednim djelom administrativni zadaci. Koristimo je za automatiziranje procesa kao što je pretvaranje govora u tekst zahvaljujući tehnologijama “speech to text” u suradnji s tehnološkom tvrtkom Newton Technologies, jednim od uspješnih hrvatskih startupova. Ovo smanjuje administrativno opterećenje liječnika i medicinskog osoblja, omogućujući im da se više posvete skrbi o pacijentima.

Također, važno je spomenuti UI za očitavanje EKG-a. Holter EKG-a, gdje se srčani nalaz snima tijekom čak 24 sata je zlatni standard u kardiološkoj dijagnostici. Međutim, ono što ograničava dostupnost te pretrage, i jedan od izazova s kojima se susrećemo, jest to što interpretacija ovih nalaza zahtijeva znatan vremenski angažman medicinskog osoblja. Upravo zato smo implementirali UI koja omogućava automatsko i brzo očitavanje EKG nalaza, bez obzira na duljinu trajanja snimanja signala. Osim značajnih ušteda vremena i resursa, primjena UI-a u očitavanju EKG nalaza otvara vrata novim kliničkim mogućnostima. Sada imamo sposobnost snimanja EKG-a tijekom čak i 7 dana, što značajno pojačava njegovu dijagnostičku moć, posebice u identificiranju srčanih aritmija, događaja koji se relativno rijetko javljaju.

Nakon što prepoznamo aritmiju, kao što je ventrikularna tahikardija, također koristimo UI za planiranje elektrofiziološkog zahvata. Ovaj proces uključuje korištenje algoritma koji na temelju CT slika srca i elektrofizioloških mapa rekonstruira srce pacijenta u 3D obliku, stvarajući takozvani “digital twin” (digitalni blizanac) srca. Liječnik potom koristi ovaj digitalni model srca individulanog pacijenta za detaljno planiranje samog zahvata. Ova tehnika značajno skraćuje vrijeme trajanja zahvata i povećava njegovu uspješnost, što je ključno za pacijente.

Također, testiramo algoritme za obradu zapisa koronarografija. Ovi algoritmi omogućuju izračun protoka krvi u koronarnim arterijama, kao i kvantificiranje stupnja njihova suženja. Ova tehnologija pruža liječnicima dragocjenu podršku pri donošenju odluka te značajno poboljšava preciznost i učinkovitost kardioloških zahvata, omogućavajući bolju skrb za pacijente.

Kako biste ocijenili domaću startup scenu koja razvija inovativna tehnološka rješenja u zdravstvu?

U proteklim godinama svjedočili smo značajnom porastu medicinskih startupova i rastućem ekosustavu koji ih podupire. Važno je istaknuti ključnu ulogu organizacija kao što je EIT Health, čiji je nositelj Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. U suradnji s inicijativama poput Lean Startup i “Get started in Health,” pokrenut je i prvi akcelerator program za zdravstvo. Godišnje podržavaju čak 12 timova entuzijasta, često s iskustvom u zdravstvenom sektoru, te tako potiču razvoj inovativnih ideja. Također, vrijedi istaknuti inicijative kao što je Health IT Akademija u suradnji sa Poduzetničkim centrom Krapinsko-zagorske županije, koja educira mlade ljude o programiranju u zdravstvenoj industriji. U edukacijama i mentoriranju mladih startupovaca vrlo je aktivan i Zagrebački inovacijski centar – ZICER.

Ove inicijative su od iznimne važnosti jer potiču stvaranje novih ideja i inovatora koji žele transformirati zdravstvo i unaprijediti način pružanja zdravstvene skrbi. Uz to, svjedočimo rastućem tržištu rizičnog kapitala i povećanju broja investicijskih fondova, kao što je Feelsgood Capital čiji je fokus usmjeren na postizanje ESG ciljeva. Isto tako, uz već više značajnih startup “exita”, koje su dobile svjetsku pozornost, Hrvatska postaje privlačna destinacija i za investitore širom svijeta.

Za inovatore u zdravstvu, izuzetno je važno da investitor razumije dinamiku zdravstvene industrije, s obzirom na to da se radi o reguliranoj industriji koja se znatno sporije kreće. No, istovremeno, industrija digitalnog zdravstva značajno raste (27,4% CAGR). Olakšan pristup rizičnom kapitalu predstavlja značajan korak naprijed za rast i razvoj startup zajednice.

Gdje je digitalizacija domaćeg javnog zdravstva, posebno ako ju uspoređujemo s onim što se nudi u EU I svijetu?

Što se tiče samih rješenja u digitalizaciji zdravstva, najveće razlike koje primjećujemo između zemalja ne leže u razvoju, već u uspješnosti implementacije rješenja u sam zdravstveni sustav i kliničku praksu, a ključna osnova za uspješnu integraciju leži u regulatornim i financijskim okvirima. No radi se o nimalo lakom zadatku, i još uvijek na tržištu EU ne postoje gotovi recepti, već u pojedinim zemljama prvi koraci u postavljanju jasnih okviri za financiranje takvih digitalnih usluga. Ovdje bih posebno istaknula primjere Njemačke s DiGA i Francuske s PECAN procesima, koji omogućavaju rani pristup financijskoj naknadi digitalnim medicinskim uređajima, te se po tome ističu kao najnaprednije članice Europske unije.

Sjedinjene Američke Države još uvijek predvode u tom procesu, ne samo putem zdravstvenih osiguranja nego i kroz korporativne programe za zaposlenike. Ovo postignuće ne samo da pruža njihovim domaćim inovatorima put za uspješnu integraciju njihovih rješenja, već i privlači kompanije iz cijele Europe i svijeta, koji ciljaju ova tržišta kako bi komercijalizirali svoje inovacije i pokazale svojim investitorima održive poslovne modele. Vjerujem da će i druge europske zemlje, uključujući Hrvatsku, slijediti primjer ovih inovativnih pristupa kako bi unaprijedile svoje zdravstvene sustave.

Kako vidite razvoj digitalizacije u zdravstvu u narednom razdoblju i koliko će ona promijeniti način kako se liječimo?

U narednom razdoblju razvoj digitalizacije u zdravstvu vidim ključni faktor koji će transformirati način na koji pristupamo liječenju bolesnika. Sve starija populacije i promjene u našim životnim navikama, koje su postale sve sjedilačkije, rezultiraju rapidnim porastom broja kroničnih bolesnika. Primjerice, kardiovaskularne bolesti u Europi bilježe godišnji porast od 11 milijuna novih pacijenata. S druge strane, na milijun stanovnika prosječno dolazi tek 85 kardiologa. Ovaj disbalans ne može se izravnati u jednakom omjeru, a kardiovaskularne bolesti ne samo da su glavni uzrok smrti, već i generiraju ogromne troškove za zdravstveni sustav. Godišnje se radi o više od 210 milijardi eura direktnih troškova zdravstvenih usluga, a taj se teret značajno povećava kad se uračunaju i ekonomski učinci bolovanja i prijevremene smrti.

Slična situacija odvija se i u drugim sektorima zdravstva. Kako bismo osigurali dugoročnu održivost zdravstvenih usluga, naprosto moramo koristiti sve dostupne alate koji mogu povećati učinkovitost i kvalitetu zdravstvene skrbi. Umjetna inteligencija nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme, ali je jedan od ključnih čimbenika koji je već pokazao svoju sposobnost za značajne promjene.

UI ima potencijal biti prisutna u svim segmentima zdravstvene skrbi tijekom cijelog procesa liječenja pacijenta. Teško je istaknuti samo jedan segment u kojem će imati najveći utjecaj. No, jedna od značajnih promjena koju svakako treba istaknuti je integracija zdravstva u našu svakodnevicu putem pametnih uređaja poput pametnih satova, pametnih telefona i različitih aplikacija i senzora. Danas možemo mjeriti gotovo sve svoje fiziološke parametre i postali smo svjesniji svojeg zdravlja i važnosti prevencije.

Realni podaci o pacijentima iz stvarnog svijeta postaju ključni za primarnu i sekundarnu prevenciju. Fokus je na povećanju životnog vijeka i razdoblja kada smo zdravi, a ne samo na spašavanju kada već obolimo. To je definitivno trend koji trebamo svjesno promovirati među pacijentima putem rješenja kao što su Megi.