Iz Ministarstva poljoprivrede nam je potvrđeno da su pripremili nacrt Zakona o vinu i da je održano nekoliko sastanaka s predstavnicima sektora  radi razmjene mišljenja i boljeg razumijevanja zahtjeva proizvođača.

Pozvali su vinare da se o nacrtu zakona očituju i daju svoje prijedloge do 10. lipnja. Inače, trenutno je na snazi je Zakon o vinu iz 2003. godine i Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta iz 2013..

“Planirano je da se pristigli prijedlozi rasprave te da se nakon toga usuglašeni tekst prijedloga zakona stavi u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo planira prijedlog zakona uputiti Vladi do kraja rujna ove godine nakon čega će biti upućen Hrvatskom saboru na prvo čitanje”, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede. Napominju kako se kroz ovaj nacrt Zakona o vinu planira pojednostavljenje i konsolidacija propisa o vinu, lakši pristup tržištu našim vinarima i rješavanje pitanja decentralizacija kontrole domaćih vina prije stavljanja u promet kao i kontrola kvalitete svih vina na tržištu. Planiraju i ojačati ulogu vinskih udruženja u okviru vinskih regija s ciljem upravljanja promocijom i novim postupcima zaštite vina te prilagodbu postojećih okvira zaštite vina novim marketinškim potrebama hrvatskog vinarstva. Uspostavit će se i fond za financiranje promotivnih aktivnosti.

Zakon o vinu kompleksna je stvar, rasprave su beskrajne, previše je interesnih grupa i različitih mišljenja. Tim riječima je Vlado Krauthaker sažeo problematiku oko Zakona o vinu na ovogodišnjem Festivalu graševine održanom u Kutjevu prošlog vikenda.

“Prijedlog udruge Graševina Croatica uključuje decentralizaciju sustava, nadzor proizvodnje i prepoznatljivost. Za početak trebamo četiri regionalne udruge koje bi se poklapale s vinogradarskim zonama Hrvatske. Nažalost, prave kontrole gotovo da i nema, čak 30-40 posto proizvodnje vina i grožđa nije pod nadzorom i grožđe putuje nekontrolirano po Hrvatskoj. I proizvođači moraju sudjelovati u kreiranju prepoznatljivosti vina”, istaknuo je pak Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi.

Složio se i Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo poručivši kako je važno da se precizno i jasno propišu odredbe zakona.

Na području Slavonije i Podunavlja proizvede se 50 posto ukupne proizvodnje vina, a 90 posto toga čini graševina. Od zakona očekujemo da liječi rak ranu hrvatskog vinarstva – sivu ekonomiju jer upravo njene posljedice najviše trpe proizvođači graševine. Moramo stvoriti sinergiju između inspekcijskog i evidencijskog nadzora i provoditi sustavnu evidenciju proizvodnje od A do Ž. Naime, sada kad pogledate sve bilance i podatke različitih institucija vidite kako ogromna količina vina nestaje na crnom tržištu”, smatra Kovačević. Uz to, ističe, zakon bi trebao jačati poziciju vina sa zemljopisnim podrijetlom i povećati konkurentnost hrvatskog vinarstva. Također, smatra da je važno smanjiti prekomjeran uvoz jeftinih vina sumnjive kvalitete iz zemalja poput Makedonije i Kosova.

“U pitanju je međuresorski problem koji zakon neće moći u cijelosti riješiti, no pomaže nam to što je Tomislav Tolušić na novoj poziciji i ima mogućnost sve ministre posjesti za stol. Inače, ovo je prvi put da je ministar poljoprivrede rekao da zakon moraju pisati proizvođači i nadam se da zbog toga on neće postati popis želja. Krucijalne stvari treba riješiti, a onda nadograđivati”, poručuje Kovačević.

Krauthaker napominje kako je osnovni zadatak uskladiti pravo stanje vinograda i da konačno imamo pravu statistiku koliko ima vinograda, grožđa, vina te koje vino je u kojim kategorijama na domaćem i na izvoznim tržištima. “S time ćemo možda prije doći na svjetsku vinsku kartu. Jedina moja želja je da svi vinari shvate da im je zajedništvo jedini put. Mi cijelo vrijeme samo pričamo da želimo promjene, a držimo fige u džepu. Mora se ići putem zajedništva, zajedničkih brendiranja vinogorja, regija i vinarstva u cijelosti”, kaže Krauthaker.

Ovaj vinar očekuje da će do kraja godine vinski zakon s pravilnicima biti u protokolu, a nada se i ranije – do jeseni. Kako kaže, do sada su s ministrom imali dva direktna sastanka i uskoro slijedi i treći na kojem će također iznijeti svoje prijedloge, a Krauthaker se nada da će ih ministru prezentirati prije sezone godišnjih odmora. Smatra kako je budućnost hrvatskog vinarstava u usponu i dokazivanju. Hrvatska je kao vinska destinacija i dalje nepoznata te ima velike šanse profilirati se zbog mnoštva autohtonih sorata koje mogu napraviti veliki posao na europskom i svjetskom tržištu.

“Nama EU još nije zabranila sadnju vinograda tako da imamo prostora za širenje. Danas se mnogi mladi poduzetnici odlučuju ići u tom pravcu, a mi im s vinskim zakonom trebamo olakšati i osloboditi taj put”, zaključuje Krauthaker. v