Treba uložiti veće napore u razvoj građanske kompetencije mladih, složili su se danas sudionici skupa o uvođenju građanskog odgoja u škole, koji je organiziralo Vijeće za socijalnu pravdu Predsjednika Republike, no rasprava oko sadržaja tog nastavnog predmeta ponovno je izazvala polemiku.

Građanski odgoj koji se prošle akademske godine eksperimentalno provodio u četiri srednje i osam osnovnih škola, od školske godine 2014./2015. trebao bi biti uveden u sve škole, i to na razini 35 sati godišnje.

"Riječ je o važnoj stepenici u odgoju i obrazovanju", ocijenio je predsjednik Republike Ivo Josipović. Podsjetio je i kako su glavni ciljevi tog predmeta razvoj socijalnih vještina, učenje o nenasilnom rješavanju sukoba, razvijanje svijesti o vlastitim i tuđim pravima i njihovoj zaštiti, poticanje na aktivno sudjelovanje u životu zajednice, učenje o svojim i tuđim kulturama, prihvaćanje različitosti, poticanje na očuvanje prirode i okoliša, promicanje održivog razvoja i dr.

Emina Bužinkić iz Mreže mladih naglasila je kako su istraživanja pokazala da mladi nemaju znanja vezana uz demokraciju i građansku participaciju. Ustvrdila je kako većina mladih u Hrvatskoj prihvaća temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava, no nepovjerljiva je prema političkim strankama. Politička pismenost mladih je na niskoj razini, nerijetko imaju nedemokratske stavove i slabo poznaju temeljne pojmove o ljudskim pravima, kazala je Bužinkić.

Sukreatorica kurikuluma građanskog odgoja Vedrana Spajić Vrkaš naglasila je kako je smisao tog predmeta razviti društvenu odgovornost i građansku samosvijest.

Članica Vijeća psihologinja Mirjana Krizmanić ustvrdila je kako bi trebalo poraditi i na uljudnom ponašanju. "Nekada je građanski odgoj značio i uljudno ponašanje, pa je dijete s tri godine već naučilo kontrolirati emocije i znalo je da vršnjaku ne smije odgristi uho ili mu ubosti prst u oko", rekla je Krizmanić.

Vice Batarelo iz udruge Vigilare zamjerio je programu građanskog odgoja da sadrži "ideološki obojene pojmove te puno puta samo jedno mišljenje". Konzervativne vrednote neki smatraju apriori lošima, no svi stavovi se moraju uzimati u obzir, ustvrdio je dodavši kako bi građanski odgoj trebao poštivati svaku ljudsku osobu, te stati u obranu nerođenog djeteta i obitelji.

S njime se složila i Karla Rančić iz Centra za obnovu kulture koju, kako je kazala, brinu feminističke teorije, a zamjerila je i što nisu dotaknute vrednote majčinstva.

Svećenik Damir Stojić bio je zabrinut jer, kako je kazao, u kurikulumu nije našao vrednotu domoljublja. Nije našao, kaže, ni Domovinski rat, a gura se pacifizam. Također zamjera i nespominjanje 1300 godina Katoličke crkve i njezinu ulogu u promicanju ljudskih prava.

"Katolička crkva i njezina tradicija su duge ali daleko od toga da je jednoznačno pozitivna", odgovorio mu je član Vijeća Zoran Pusić. Po njegovu se mišljenju u Hrvatskoj cijelo vrijeme ističe patriotizam ali na pogrešan način.

Djecu, kazao je, treba učiti da su svi jednaki, a kod mladih treba razvijati sposobnost da se odupru političkoj demagogiji, te da ne diskriminiraju grupe na seksualnoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi.

Građanski je odgoj nužnost i ne treba ga povezivati s bilo kakvom ideologijom i inzistirati na nekim vrijednostima. Ima i drugih predmeta u školi gdje se to rješava, poručio je član Vijeća Zorislav Antun Petrović.

Predsjednik Josipović mišljenja je kako građanski odgoj ne smije otići predaleko jer će postati neprobavljiv. "Realno bi bilo imati predmet koji daje važnu količinu informacija o sustavu, pravima i obvezama pojedinaca u sustavu te ustavnim vrijednostima", ocijenio je predsjednik Republike.