Vlada je, čini se, sve karte stavila na poticanje i privlačenje investicija. Zasad se to, doduše, više očituje u "razmnožavanju" institucija i promotivnim turnejama s ciljem logističke potpore ulagačkoj ofenzivi i općenito rastu investicijskih aktivnosti negoli u brojkama o stvarnoj investicijskoj dinamici.

Nakon domaće Proinvest turneje u pet najvećih gradova, potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je osnivanje još jednog "tijela zaduženog za investicije" (nakon Agencije, Centra, Povjerenstva, na redu je Vijeće), a za jesen i novi ciklus prezentacija ulagačkih prilika. Ovaj put za međunarodne investitore, od Moskve do Londona, ali i drugih metropola. U tu svrhu priprema se i katalog ulagačkih projekata koji će, prema Grčiću, biti spreman do kraja ljeta. No, već danas 'svoj' Katalog/Bazu ulagačkih projekata predstavlja Hrvatska gospodarska komora, koja je time očito željela naglasiti svoju promotorsku i posredničku ulogu u promicanju investicijskih potencijala. U Katalogu Centra za investicije pri HGK-u objedinjeno je zasad ukupno 108 projekata, kako javnih (javno-privatnih), tako i onih koje su osmislili, inicirali i/li započeli razvijati privatni poduzetnici koji za njihovu realizaciju sada traže investitore ili strateške partnere.

Katalog će se danas i službeno predstaviti, a kako ističu u Komori, vrijednost projekata uključenih u tu bazu procjenjuje se na čak više od 5,9 milijardi eura. Dio prikupljenih projekata Komora je već predstavila na skupovima u zemlji i inozemstvu u sklopu svojih redovnih promidžbenih aktivnosti. Jedan od onih koji su odavno "na stolu" – a ujedno je procijenjenom vrijednošću od čak 920 milijuna eura i drugi najveći među projektima koje su prikupili HGK-ovi županijski ogranci – jest i "Hrvatski san – Dubrovački biser". Taj projekt tvrtke Profectus eco Vicenca Blagaića mnogi smatraju primjerom megalomanske vizije, pa i na ukupnu vrijednost objedinjenih projekata gledaju sa zadrškom. No, kad su posrijedi privatni projekti, u katalogu je ipak i niz manjih i vjerojatno lakše provedivih projekata. S druge strane, znatan dio od ukupno stotinjak projekata odnosi se na investicije u kojima strateške partnere i investitore traže gradovi, općine i županije.

Najveći među njima je projekt Intermodalnog logističkog centra Miklavja u blizini Rijeke, koja je i njegov nositelj, a vrijednost mu se procjenjuje na gotovo milijardu eura. I brojne druge jedinice lokalne i regionalne samouprave u katalogu su predstavile razne infrastrukturne projekte (od komunalne do prometne i turističke infrastrukture) za koje traže strateške partnere. Promatrano po sektorima, proizlazi da se najviše investicijskog potencijala krije u energetici (u prvom redu u obnovljivim izvorima energije) i turizmu, no i u industriji ih je prikupljeno devet.

Iako se neki od projekata nude već dulje vrijeme, investitori mahom pozdravljaju inicijativu HGK o objedinjavanju ulagačkih projekata, umjesto da svaka državna agencija ili ministarstvo (AIK, CEI, HGK, Ministarstvo…) prezentiraju i imaju "svoju" bazu projekata. To se dogodilo i za nedavnog posjeta Kanadi, pa je ispalo da se preklapaju i da svako ima "najbolje" projekte. No, lako je moguće da će i ova baza uskoro zapravo dobiti konkurenciju Grčićeve.  U krugovima investitora ističe se kako je dobro da se u prezentaciji koriste moderni tehnološki alati, te da se u tome moglo otići i korak dalje (3-D slike). No, većina će ih reći i da je prezentacija važna, ali ipak samo tehnikalija. 

Iz kataloga Hrvatske gospodarske komore izdvojili smo…

Intermodalni logistički centar Miklavja – 984 milijuna eura
– javno-privatni projekt smješten u općini Mastulji, s djelomično pripremljenom dokumentacijom 
– nositelji projekta su Grad Rijeka i Miklavja d.o.o.
– Razvoj logističkoga centra planiran je na površini 160 hektara, s mogućnošću daljnjeg širenja. Pruža mogućnost razvoja raznovrsnih projekata poduzetničkih programa (logistički i distributivni centri, proizvodni pogoni, poslovanje, servisi, transport i dr.) širokom krugu ulagača, posebice iz zemalja koje gravitiraju riječkoj luci i koriste se riječkim prometnim pravcem. Projekt, među ostalim, podrazumijeva gradnju intermodalnog terminala na 17 hektara sa šest kolosijeka te kamionski terminal površine devet hektara kapaciteta 200 vozila.

Projekt Pašman Rivijera – 500 milijuna eura
– javno-privatni projekt s djelomično pripremljenom dokumentacijom
– nositelj projekta općina Pašman 
– Pašman Rivijera predstavlja prvo integrirano turističko odredište nove generacije u Hrvatskoj na razini standarda 4-7 zvjezdica, stoji u opisu projekta. Projekt uključuje gradnju hotela, turističkih apartmana, vila, privezišta za brodove, plaža i drugih sadržaja najvišeg standarda ukupnoga kapaciteta do četiri tisuće kreveta, sa svim pratećim sadržajima i potrebnom komunalnom infrastrukturom. Projektom se inicira i izgradnja planiranog mosta dužine 2283 metara koji će povezivati otok Pašman s kopnom.

Višenamjenski hidrosustav – 350 mil. eura
– javno-privatni projekt predviđenog trajanja 10 godina 
– nositelji: HEP, Hrvatske vode, Osječko-baranjska županija, RH  
– Ovim osječkim projektom poboljšavaju se uvjeti očuvanja prirode u širem okolišu zahvata, a održivi razvoj regije ostvaruje se kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, unaprjeđenje zaštite od poplave, sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina, sustava vodoopskrbe i odvodnje i plovidbenih uvjeta na rijeci Dravi izgradnjom višenamjenskoga hidrotehničkog sustava. Pripremne radnje na projektu pokrenute su još 80-ih godina, a Osječko-baranjska županija ga je zajedno s partnerima (HEP, HV, HAC te Ministarstvo poljoprivrede) ponovno pokrenula 2006. godine.

Eko Sestrum – 22  mil. eura
– Eko projekt Sestrum privatni je projekt iz područja obnovljivih izvora energije 'plus' uzgoj morske ribe, s potpuno pripremljenom dokumentacijom i planiranim početkom u lipnju.
– nositelji projekta su tvrtke Vebecot d.o.o. i Solaris d.o.o.
– Za projekt je već osigurano 6 mil. eura, a kako se ističe, po svim je stavkama projekta moguće apliciranje EU fondovima (što još nije učinjeno). Nositelji projekta u potrazi su za investitorom ili strateškim partnerom.
– Plan predviđa solarnu energana od pet megavata; mrjestilište morske ribe (brancin, orada) te uzgoj morske i slatkovodne ribe u recirkulacijskim pogonima na kopnu. Lokacija projekta je Rogotin, koji je smješten između Ploča i Opuzena. U neposrednoj je blizi Luke Ploče, priključka na autocestu te priključka na budući paneuropski 
koridor VC.

Croaton – 45 mil. eura
– Croaton – Proizvodnja i reciklaža materijala u graditeljstvu privatni je projekt na području Zagrebačke žušpanije. Ima potpuno pripremljenu projektnu  dokumentaciju, a prema informacijama iz kataloga, započet je sredinom 2012. godine.  
– nositelj tog industrijskog projekta  (jednog od  ukupno devet iz tog sektora)  je Termoblok d.o.o. (Phoenix grupa)
– Projekt predviđa tvornicu za zbrinjavanje i reciklažu otpadnih muljeva, građevinskog otpada i proizvodnju građevinskih materijala, i to u Popovcu, odnosno Kraljevečkim Novakima. 
– Dosad je u Croaton projekt njegov inicijator uložio 9,5 milijuna eura iz vlastitih sredstava. Za nastavak projekta, kako se ističe u Katalogu HGK,  potrebna je garancija banke na iznos od 27,3 milijuna eura ili equity strateški partner u iznosu od najmanje 10 milijuna eura.