S obzirom na eksponencijalni rast poticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) na koje će se u idućih 10-ak godina podijeliti između 13 i 14 milijardi kuna koje plate građani u višoj cijeni struje, Hrvatska bi trebala provesti 'screening' jesu li sklopljeni ugovori raskidivi.
Poručio je to Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta koji je na temu profitabilnost proizvođača struje iz OIE održao izlaganje na konferenciji 'Izazovi današnjice' u petak u Šibeniku u suradnji Veleučilišta Šibenik i EIZ-a. "Cijena kilovata proizvedenog u vjetroelektranama dvaput je viša od tržišne. Kod drugih izvora razlika je još i veća, primjerice kod kilovat iz solara, ovisno o veličini, i tri puta.
Istovremeno, tehnologija je napredovala da vjetrolelektrane (na tlu) praktično od 2020. godine neće trebati poticaje da bi bile profitabilne, a velike solarne elektrane kroz 1-2 godine. I sad se postavlja pitanje što su pojedine zemlje ugovorile s proizvođačima i na koji rok", rekao je Lovrinčević. Ističe da je prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije u 11 godina do 2016. ukupno povlaštenim proizvođačima plaćeno 1,5 milijardi kuna, a samo 2018. isplaćeno je 2,17 milijardi kuna, odnosno 0,6 posto BDP-a.
Usporedbe radi, povlašteni proizvođači godišnje dobiju iznos koji koliko bi težilo smanjenje PDV-a s 25 na 24% od kojeg će Vlada vjerojatno odustati. "U idućih desetak godina podijelit će se između 13 i 14 milijardi kuna na potpore koje suvremena tehnologija ne zahtijeva, a zbog kojih su stope povrata izrazito visoke, a ulaganja isplativa ispod 10 godina.
Djelomice je to lobistička priča, a dijelom manjak strateškog razmišljanja u zemlji koja zadovoljava minimalnu proizvodnju iz OIE. Zasigurno, dugoročno loša financijska odluka koja se mjeri u milijardama kuna dok se istovremeno razgovara o nekoliko stotina milijuna sindikalnih zahtjeva", zaključio je Lovrinčević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ma kakav stručnak… carski!
On bi raskidao neraskidive bankabilne PPA ugovore, čije raskidanje bi moglo prouzročiti milijarde kuna šteta za državni proračun (jer su po definiciji takvi bankabilni PPA ugovori koji se sklapaju preko agencija bankabilni, baš zato što iza njih stoji neko jamstvo.. često države).
Ne samo to, nego dok su se gradili ti vjetroparkovi, cijene proizvoda su bile dramatično više, i tek su se u zadnje dvije godine počele spuštati cijene (npr. turbina, vjetrostup, temelji itd..). Pa bi bilo i nerazumno da se sad utvrdi, e čekaj, ali turbina je ispod 1.000.000 €/MW instalirane snage, a mi smo plaćali 1.500.000 €/MW!
Istina je da je bilo hrpa problema i da su plaćali debelo više nego li je trebalo u otkupnoj cijeni energije. Dio toga došao je kao “potičemo privredu RH” od čega nismo vidjeli golog k…a, a dio je bio jednostavno pokrivanje viših troškova prošlosti, a dio je bio krađa. No trebalo se o tome razmišljati prije, sjetimo se našeg hrabrog i poštenog Vrdoljaka i vjetroparka Krš-Pađene.
Uključite se u raspravu