„Tekući račun je jednostavan ili složen?“, upitao je Toni Milun, profesor matematike, predstavljajući se kao potencijalni klijent čak 12 djelatnika banaka, od kojih njih sedam nije znalo odgovoriti na to pitanje. Jedan djelatnik rekao je da on je proporcionalan, a drugi da ovisi o broju dana, što nisu točni odgovori. Jedna djelatnica rekla je kako nikada nije čula za te pojmove.

Toni Milun proveo je istraživanje o financijskoj pismenosti bankarskih djelatnika postavljajući im osnovna pitanja koje učenici uči u ekonomskim školama i studenti na ekonomskim fakultetima. Radi li se o dekurzivnom ili anticipativnom obračunu, znao je samo jedan djelatnik dok ostali također nisu čuli za te pojmove te nisu znali odgovoriti na pitanje. Obračun kamata na papiru znala je izračunati samo jedna djelatnica.

Na trenutnu situaciju sa nemilim ''Švicarcem'' ,banke šalju poruku da su građani koji su uzimali takve kredite sami odgovorni jer nisu predvidjeli kretanje švicarskog franka u odnosu na euro. Smatraju da građani trebaju snositi odgovornost zbog svoje financijske nepismenosti i neodgovornosti. Ako djelatnici banaka ne znaju osnove kamatnog računa ne znaju procjeniti rizike, a plaćeni su za te stvari i to im je posao, zašto bi onda građani to trebali znati?

„Kod stambenih kredita, samo su u jednoj poslovnici znali da je obračun složen dok ostali nisu znali odgovor na to pitanje. U dvije poslovnice, djelatnici su tvrdili da je kamatna stopa konformna što je u potpunosti netočna informacija jer više niti jedna banka nema stambeni kredit uz konformnu kamatnu stopu“, objašnjava Milun. Treba dodati i da, primjerice kod kredita od 100 000 eura na 30 godina upravo zbog prelaska banaka s konformne na relativnu kamatnu stopu, korisnik kredita uz otplaćivanje svog kredita mora vratiti i dodatnih 3 600 eura.

Izračunati anuitet ne zna niti jedan djelatnik. Na nekoliko pitanja u kojima je Milun tražio osnovne informacije, jedan djelatnik mu je rekao:,,Gospodine, vidim da ste mi došli s matematičkim zadacima. To nije moj posao“.

Kod pitanja o kretanju euribora, djelatnici su rekli kako nisu stručni govoriti o tome. Milun se pita ako banke ne mogu predvidjeti njegova buduća kretanja, odnosno procijeniti rizik budućeg poslovanja, zašto bi građani onda trebali?

„Bi li se na policama trebao naći kruh koji umjesto šest kuna košta pet kuna, a koji će možda za osam godina kod ljudi uzrokovati tumor? Isto tako, kredit u švicarcima je izazvao financijske tumore kod osoba koje su dizali te kredite te kod njihovih obitelji i ostalih osoba u njihovom životu“, pojašnjava Milun. Dodaje da mu dan traje 24 sata, i da nakon odrađenog punog radnog vremena, kada ode u trgovinu kupiti kruh, ne želi još doma istraživati je li taj kruh opasan ili ne.

„Danas, u 2015. godini, kada je cijeli svijet povezan i kada su mogućnosti za one koji se žele obrazovati ogromne, i kada s obrazovanjem cijela država može postati konkurentnija u cijelom svijetu – mi uvodimo zaglupljivanje“, zaključuje Milun.