Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave cjepiva u Hrvatskoj iznosi 4319.

U Republici Hrvatskoj je zaključno s 5. srpnja 2021. godine primijenjeno 2.687.515 doza cjepiva protiv bolesti COVID-19. Usporedbom broja prijava sumnji na nuspojave s brojem primijenjenih doza, dolazi se do zaključka da je na svakih 10.000 primijenjenih doza cjepiva zaprimljeno 15,5 prijava sumnji na nuspojave cjepiva. Drugim riječima, tek uz oko 0,15 % primijenjenih doza cjepiva zabilježena je sumnja na nuspojavu. Udjeli prijava po broju primijenjenih doza po pojedinom cjepivu također su izrazito niski te se kreću u rasponu od 0,12 do 0,3%.

Među prijavama sumnji na nuspojave do sada ocijenjenima na sastancima Stručne grupe HALMED-a i HZJZ-a, udio prijava koje nisu ozbiljne iznosi 76 %, dok je 24 % prijava ocijenjeno ozbiljnima. Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice, hladni oblozi, lijekovi sa snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).

Među ozbiljnim nuspojavama najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Radilo se o odraslim osobama mlađe do srednje životne dobi. Također, rjeđe su zabilježene reakcije pareze lica odnosno periferne slabosti jedne strane lica. Ove reakcije obično su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju.

HALMED do sada nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Zaprimljeno je 30 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja. Od toga, za 22 prijave uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem iz trenutačno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti. Zatraženi su dodatni podaci koji su potrebni za potpunu ocjenu prijava.

Dr. Kaić je pojasnio zašto se nuspojave javljaju i zašto se potrebno cijepiti.

“Nuspojave koje se javljaju nakon svih cjepiva poput temperature, boli u rukama i nogama, kostima te glavobolje su normalne, istina je da se nešto češće javljaju nakon prvog cjepiva nego drugog cjepiva, ali to ne bi trebao biti razlog za brigu oko sigurnosti cjepiva jer te nuspojava prolaze same od sebe nakon dan dva i jesu neugodne, ali puno manje od same bolesti koju sprečava cjepivo. Također cjepivo protiv COVID-a se pokazalo da izaziva i neke specifične simptome. Recimo vektorska cjepiva mogu izazvati trombozu s trombocitopenijom koja je vrlo ozbiljna bolest i javlja se češće kod mladih ljudi, mlađih od 50 godina, ali je njena učestalost toliko mala, da opet korist od cjepiva je puno veća nego rizik od nuspojava.”, istaknuo je epidemiolog u videu kojeg je objavio HZJZ te dodao kako s poboljšanjem epidemiološke situacije, kada je puno manji rizik od zaraze COVID-om, za mlade ljude je preporuka da se ta vektorska cjepiva zbog spomenute nuspojave ne primaju, već da prime mRNA cjepiva.