I prije nego što je izašao u javnost, prijedlog novoga Zakona o udrugama izazivao je velik interes javnosti. Sada, kada je gotov, potvrđuje da udruge neće više smjeti biti politički pristrane. To znači da će sportske udruge poput Dinama, braniteljske udruge i ostali koji su dosad imali praksu podupirati stranke, kandidate ili koalicije na izborima ubuduće za to dobivati kazne. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH, s kojim smo razgovarali o izmjenama koje donosi novi zakon, ističe kako se više neće tolerirati ni to da su čelnici udruga ujedno politički aktivni ljudi. U praksi, to će značiti da će ljudi poput Josipa Đakića, koji je predsjednik braniteljske udruge Hvidra, a ujedno saborski zastupnik HDZ-a, uskoro morati odabrati koja im je funkcija draža, jer obje neće moći obnašati.

Koje su najveće promjene koje će donijeti novi Zakon o udrugama?
Namjeravamo poboljšati visoke standarde slobode udruživanja, ali i spriječiti zloupotrebe udruga za pribavljanje osobne financijske koristi izbjegavanjem poreznih i drugih obveza. Mnogi osnivaju udrugu samo zato što im je nepovoljno poslovati putem obrta ili tvrtke. Želimo smanjiti prostor za zlouporabe većom transparentnošću u poslovanju udruga te jasnije preciziranim odredabama zakona o uvjetima pod kojima udruge mogu obavljati djelatnosti kojima stječu prihode. Važno je stvoriti pretpostavke za djelotvornije financiranje programa udruga od interesa za opće dobro. Tu se uvode nova pravila igre i planiraju podzakonski akti koji će kvalitetnije urediti to područje. Uvode se i promjene u obveznom sadržaju statuta udruga, definiraju statusne promjene… Očekujemo da će primjena novog zakona dati i jasniju sliku stvarnog broja udruga. Bilo je puno zamjerki na ažurnost registra i brojku od gotovo 48 tisuća udruga, koja zasigurno ne odgovara stvarnom stanju.

Kako ćete doći do realnijih brojki?
Zasigurno ne preko noći, ali usklađivanjem statuta udruga s novim zakonom u idućih godinu dana pročistit će se registar udruga. Iz njega će biti brisane udruge koje u roku ne usklade svoje statute i djelovanje s odredbama novoga zakona. Ako nakon javne objave poziva eventualni vjerovnici ne prijave svoje tražbine prema udruzi, udruga će biti brisana iz registra bez likvidacijskog postupka.

Udruge su inzistirale na tome da se točno definira koje su aktivnosti od općeg dobra, za koje se mogu natjecati za državna sredstva, te što točno znači pojam neprofitabilnosti.
Jasno se definira pojam aktivnosti udruga koje su od interesa za opće dobro. Vlada će tri mjeseca nakon donošenja zakona uredbom podrobnije urediti po kojim kriterijima se financiraju programi i projekti od općeg dobra. Što se tiče neprofitnosti, udruge se ne smiju osnivati radi stjecanja dobiti, ali mogu obavljati djelatnosti kojima se stječe prihod. Jasno se utvrđuje da se eventualni višak prihoda nad rashodima mora koristiti isključivo za djelatnosti udruge. Udruga nema pravo višak prihoda nad rashodima kao dobit raspodjeljivati osnivačima, članovima, zaposlenima i voditeljima te s njima povezanim osobama.

No, to je i prije bilo tako?
Da, ali ovim se zakonom te odredbe preciziraju i zapravo omogućuju djelotvornije postupanje nadležnih tijela. Primjerice, prije su razna državna tijela postavljala ograničenja udrugama, pa su im govorili da ne smiju obavljati prihodovnu djelatnost, niti se baviti bilo kojim oblikom socijalnog poduzetništva, a smatramo da je to pogrešno.

Kakve će promjene nastupiti u kontroli rada udruga?
Najvažnije su promjene vezane uz javnost i transparentnost izvješća o poslovanju udruga, što bi trebalo omogućiti članovima udruge i svih zainteresiranim građanima da upozore na eventualne nepravilnosti. Kontrola nad radom udruga nam je najvažnija u dijelu koji se tiče korištenja sredstava iz javnih izvora, ali i u odnosu na obavljanje gospodarskih djelatnosti, kako bismo osigurali zaštitu načela tržišnog natjecanja. Ako udruge planiraju obavljati djelatnosti kojima ostvaraju prihod, to će u statutu morati jasno napisati, kao i način trošenja eventualnoga viška prihoda nad rashodima. Time će se već kod registracije udruga moći signalizirati poreznoj upravi posebno praćenje djelatnosti koje bi mogle podlijegati porezu na dobit.

Što je s novom odredbom koja definira političku nepristranost udruga. Kako će to utjecati na udruge koje su financirale političke kampanje?
Ne dovodimo u pitanje legitimne aktivnosti udruga u javnom zagovaranju u postupcima donošenja novih zakona ili propisa. No, ako udruga kandidira svoje programe na natječajima iz javnih izvora, treba se suzdržati od promidžbe ili financijske podrške političke stranke, koalicije ili kandidata.

Odnosi li se to samo na financijsku podršku, ili na bilo kakvu drugu vrstu podrške?
U fokusu su nam udruge koje dobivaju sredstva iz javnih izvora, ali i one koje imaju bilo kakve porezne ili druge olakšice. Od onih koji se financiraju izravno ili neizravno novcem poreznih obveznika očekuje se politička nepristranost u provedbi programa od općeg dobra. To znači da ne mogu davati izravnu javnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu, niti sudjelovati u njihovoj izbornoj ili drugoj promidžbi. Želimo zaštititi ponajprije korisnike programa od općeg interesa koje udruge provode, ali i stvoriti objektivno okruženje, gdje se neće upirati prstom u pojedine udruge i govoriti da su dobile novac samo zato što je pojedina stranka na vlasti.

Što će biti s onima koji su politički aktivni, a ujedno su na čelu neke udruge?
To se više neće moći tolerirati. Svako ministarstvo ili drugi davatelj financijskih podrški iz javnih izvora morat će u ugovoru koji sklapa s udrugom kojoj daje novac utvrditi jasnu zabranu uključivanja u promidžbu političkih stranaka ili kandidata. Udruge koje prekrše tu ugovornu obvezu morat će vratiti proračunski novac.