Uvodno je istaknuo da je euro svima nama itekako poznata valuta i Republika Hrvatska je orijentirana na euro, međutim euro je i zaista globalna valuta, tako da kad se gledaju međunarodna tržišta kapitala euro ima svoju težinu, jer europska ekonomija ima veliku snagu. U prezentaciji pod naslovom “Ulazak RH u europodručje – što nam donosi euro u izazovnim vremenima”, dodaje da se pokazuje među velikim gospodarstvima, da je iza SAD-a europsko  područje najrazvijenije kad se gleda niz paramenta. Naime, kad se gleda koja je valuta svjetska valuta,  postoje kriteriji koji to definiraju, npr.  u kojoj valuti se čuvaju pričuve međunarodnih banaka, u kojoj valuti se izdaju međunarodne obveznice i u kojom valutama se izdaju krediti. Euro je, ističe, čvrsto na pozicija 2. iza američkog dolara koji ima apsolutnu  dominaciju te, kako navodi,  glavna je rezervna globalna valuta.

” Uz dolar postoji samo jedna globalna valuta – to je euro koji se kreće na razini udjela od 20 do 25 posto,  dok treći na radaru japanski jen je na par postotaka. Ovo je važno istaknuti zato što RH uvodi euro kao globalnu rezervnu valutu, a to je veliki plus koji daje mogućnost uživanja važnih benefita, počevši s povoljnijim mogućnostima  zaduživanja te manje izloženost na svjetske  šokove”, kaže viceguverner.

Prema Faulendu, javne financije više neće biti izložene valutnom riziku što će značiti manji posredni rizik za investitore a time i nižu imanje volatilnu premiju rizika. Koristi za RH su daleko veće od troškova, “kako u kratkom roku tako još više u dugom roku, jer su koristi dugoročnog karaktera, dok su troškovi jednokratni”. Viceguverner napominje i kako će se smanjiti regulatorni trošak za banke, što znači smanjenje obvezne pričuve s 9% na 1%.

“Međutim, apsolutno najveća korist je uklanjanje valutnog rizika, upravo  s obzirom na specifičnost našeg gospodarstva koje je visokoeurizirano. Druga korist su relativno niže kamatne stope koje će Hrvatska uživati”, kazao je iznoseći primjer Mađarske, Poljske i Češke koje idu drugim putem i zato imaju više kamatne stope, dok RH već uživa relativno niske kamatne stope.

Dodaje i da će se transakcijski troškovi smanjiti jer više neće biti konverzije EUR/HRK.

Prema viceguverneru, spreadovi na RH obveznice povećali su se sa 100 baznih poena na 500 baznih poena zbog šoka od zadnje financijske krize, kad je trebalo očuvati stabilnost tečaja u čemu se i u uspjelo. Tijekom pandemijske krize, zbog jake percepcije uvođenja eura, tečaj je puno blaže reagirao nego što je bio prethodni slučaj, dok za državne obveznice nije bilo iole bitnog pomaka glede troškova financiranja .