Vežimo budućnost uz razvoj ICT-a

Autor: Gordana Kovačević , 28. veljača 2013. u 16:02
Gordana Kovačević

ICT je jedan od malobrojnih sektora koji efikasno i vrlo brzo može potaknuti razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, piše Gordana Kovačević.

Razvijene zemlje vezale su budućnost uz razvoj te korištenje ICT tehnologija što je njihovim  ekonomijama osiguralo visoko mjesto na ljestvicama konkurentnosti.

Zašto ne bismo i mi krenuli u istom pravcu? Da je to moguće i u Hrvatskoj, svjedoči Ericsson Nikola Tesla kao regionalni lider u ICT-u, kompanija koja uspješno posluje više od šest desetljeća na zahtjevnom i konkurentnom globalnom tržištu, a utemeljena je na znanju, novim tehnologijama i inovacijama. Premda nemamo čarobnu kuglu da bismo vidjeli budućnost, predviđamo da će budući ekonomski rast i zaposlenost biti rezultat inovativnih proizvoda, usluga i poslovnih modela o kojima danas niti ne razmišljamo. Ericsson Nikola Tesla je među rijetkim velikim poslovnim sustavima u Hrvatskoj s dugom tradicijom strateškog promišljanja i djelovanja u području visokih tehnologija. Partnerstvu sa sveučilištima, znanstvenom i obrazovnom zajednicom te institutima danas dajemo veći značaj nego ikada. Prirodno je, s obzirom na vrstu posla i industriju u kojoj djelujemo, da smo orijentirani na tehničke fakultete te one koje stvaraju profile zaposlenika koji imaju multidisciplinarna znanja potrebna za rad u zahtjevnom globalnom okruženju. Također, snažno potičemo suradničku klimu u sustavu koji uključuje gospodarstvo te znanstveno obrazovnu zajednicu.

700 zaposlenih u R&D-u
U kompaniji već šest desetljeća imamo vlastiti Centar za istraživanje i razvoj koji je, uz odličnu suradnju sa sveučilištima i fakultetima, okosnica istraživačkih te razvojnih aktivnosti u području telekomunikacija i ICT-a. Od 1600 zaposlenih, mahom visokoobrazovanih stručnjaka, njih 700 radi na poslovima R&D u Zagrebu i Splitu. Mnogi proizvodi koji su razvijeni u hrvatskoj kompaniji ugrađeni su u globalne telekomunikacijske sustave najmodernijih (3G i 4G) mobilnih komunikacija i fiksne širokopojasne mreže. Jedan od većih  projekata je bio razvoj hardverskog i softverskog rješenja ključnog za infrastrukturu mobilnih radio mreža. Nakon vrlo uspješne prve primjene u mreži australske Telstre, sustavi su dostupni i na globalnom tržištu. Hrvatskim građanima je sigurno puno poznatiji proizvod, rješenje koje smo razvili i implementirali u našoj zemlji – e-zdravstvo. Omogućilo je veću efikasnost i troškovnu učinkovitost u administraciji zdravstvenih usluga (e-recept, e-uputnica, e-naručivanje itd). Taj i slični projekti istaknuli su nas kao ICT lidera na području razvoja infrastrukture i usluga umreženog društva.

Ulaganja u R&D te inovativnost vlastite proizvodnje i djelatnosti su ključ uspješnih rezultata svake kompanije. Uz to je suradnja sa sveučilišnim i znanstvenim institucijama i ulaganja u zajedničke projekte značajan element osiguranja fundamentalnih znanja i istraživanja novih tehnologija. To je bitan dio sustava istraživanje-obrazovanje-industrija-zajednica.  S druge strane, pojedini elementi takve suradnje važni su i u građenju uspješnih poslovnih rezultata. "Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2012.-2013." smješta Hrvatsku na 81. mjesto među 144 zemlje svijeta. Prestižu nas zemlje koje poboljšavaju svoju konkurentnost. Treba intenzivirati reforme u smjeru poboljšanja konkurentnosti poslovnog sektora i poslovnog okruženja – temeljem iskustva najuspješnijih zemalja. Važnost dobrog i funkcionirajućeg sustava regulacije i potpora razvojno istraživačkim i inovacijskim (R&D&I) aktivnostima je od presudnog utjecaja.Zemlje s učinkovitim mehanizmom poticaja stiču globalnu prednost (Koreja, Kina i Indija) ili zadržavaju tehnološku i industrijsku konkurentnost (Njemačka, Austrija). Dosadašnji lideri koji zamjećuju pad na svjetskoj ljestvici konkurentnosti pomno analiziraju svoju praksu potpora R&D&I aktivnostima, pripremajući poboljšanja ili reformu. Švedska je 2011. povećala potpore R&D aktivnostima, a Velika Britanija je kao cilj postavila najkonkurentniji porezni sustav među G20.

Mijenjati strukturu izvoza
Hrvatska ne može osigurati konkurentnost temeljenu na proizvodnji osnovnih dobara i usluga. Problem hrvatskog izvoza, uz obujam, predstavlja i njegova sve lošija struktura. Tržišno otvaranje, razvijen obrazovni sustav, dostupnost radne snage, tj. postojanje potencijalnih istraživača i razvojnih inženjera, nisu dostatni za značajnija ulaganja u R&D&I aktivnosti. ICT proizvodni sektor u suradnji s potencijalom visokoobrazovnih institucija snažan je strateški gospodarski subjekt s velikim izvoznim potencijalom. On je jedan od malog broja gospodarskih subjekata koji efikasno i brzo može potaknuti razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, te dugoročno povećati i konkurentnost zemlje. On ne traži jako visoka početna ulaganja u infrastrukturu, zapošljava visokoobrazovane ljude, te u relativno kratkom roku osigurava izlazak na tržište i potencijalnu dobit kroz stvorenu novu vrijednost. Hrvatska kao dio europske unije inovacija može biti naša budućnost. Korake prema njoj moramo raditi strateški i s jasnom vizijom što želimo postići i što moramo napraviti na tom putu.

Čitajte naš specijal Hrvatska2020!

Prelistajte poseban prilog Poslovnog dnevnika: Hrvatska2020!

Komentirajte prvi

New Report

Close