Dok vlasti u Zagrebu ne odustaju od pravomoćnih presuda ili Interpolovih tjeralica protiv političkog i vojnog vrha nekadašnje SR Jugoslavije, JNA i Vojske RSK, poput Momčila Perišića, Veselina Šljivančanina, generala Mileta Novakovića, zapovjednika Vojske RSK, dotle od Srbije traže aboliciju za hrvatske dužnosnike koji su optuženi za slične ratne zločine, ovo je pozadina nedavnog susreta u Zagrebu ministara pravosuđa Srbije i Hrvatske, Nikole Selakovića i Orsata Miljenića, koji je, doduše, završen samo uz obećanje srpskog ministra kako će se formirati mješovito povjerenstvo koje će se baviti ovom tematikom, pišu beogradske Vesti online pojašnjavajućustupaki kako je konkretan povod za "hrvatsku ofenzivu" popis 44 hrvatskih dužnosnika među kojima je Šeks, Vekić, Merčep i Glavaš koji su još odavno optuženi u Srbiji.

Hrvatska pritišće Srbiju

Vesti podsjećaju kako je Hrvatska krajem prošle godine, po drugi put u manje od godinu dana, vratila optužnice Beogradu te da je zbog tih optužnica Sabor donio Zakon o ništavnosti koji takve optužnice ne priznaje. Hrvatska, tvrdi ovaj dnevnik, na ovaj način pritišće Srbiju da izmjeni zakon prema kome je Tužiteljstvo za ratne zločine nadležno za sva kaznena djela ratnog zločina počinjena na prostoru bivše zajedničke države pa i onih vojnih vojnih optužnica i ograniči se samo na svoj teritorij.

– U zamjenu za ovaj ustupak, Zagreb bi mogao revidirati popis s 1549 imena Srba optuženih za ratne zločine protiv kojih se u Hrvatskoj i dalje vode postupci, ali i neke već presuđene predmete – doznaju Vesti u diplomatskim krugovima u Beogradu.

– Zagreb je ranije dostavio radni tekst za izradu Sporazuma o procesuiranju ratnih zločina čija je bit da za procesuiranje budu nadležni sudovi država na čijem teritoriju je zločin i počinjen. Međutim, ništa nije dogovoreno – rečeno je u sprskom Ministarstvu pravosuđa Vestima.

Čudan zahtjev

Savo Štrbac, direktor Dokumentacijskog centra Veritas, tvrdi kako je Hrvatska odbila spomenute 44 optužnice, ali ne prema zakonu o ništavnosti "jer bi to izazvalo ljutnju EU, već pozivajući se na neki sporazum iz 1997., o kojemu nitko ništa ne zna, pokušao sam pronaći takav dokument, ali nisam uspio". Štrbac je zabrinut i za pravomoćne presude u Hrvatskoj protiv "časnika" JA poput Perišića i Šljivančanina. On tvrdi kako ga "svakodnevno" zovu "krajišnici", kako on naziva izbjegle Srbe, koji su na hrvatskim optužnicama jer strahuju, ako dođe do sprazuma Beograda i Zagreba po tom pitanju, da bi mogli biti izručeni.

– Od ukupno 1549 postupaka u Hrvatskoj za ratne zločine i dalje je uvjerljivo najviše protiv Srba, a pritom ne postoji ni jedna optužnica za najveće zločine koji su počinjeni nad Srbima – rekao je Štrbac.

Zanimljiva je i izjava bivši predsjednika Vojnog suda u Beogradu Đorđa Trifunovića koji ocjenjuje zahtjev Hrvatske jako čudnim i tvrdi kako su optužnice protiv Šeksa, Vekića, Merčepa i Glavaša "profesionalno i kvalitetno napravljene, a dokazi o brojnim zločinima ove grupe su neoborivi".