Zamislite da jednog hladnog zimskog dana ušetate u svoju lokalnu samoposlugu kako biste kupili svježe ubranu zelenu salatu, mirisni bosiljak, sočne slatke jagode i zrele crvene rajčice, a da je pritom sve to ubrano na lokalnoj farmi samo nekoliko sati prije nego što ste stigli.

Čini se nevjerojatno, ali ne i uz vertikalne farme. Kada govorimo o vertikalnim farmama, govorimo o prostorima gdje farmeri mogu uzgajati u zatvorenom prostoru tijekom cijele godine i to kontroliranjem svjetla, temperature, vode, a često i razine ugljičnog dioksida.

Općenito, svježi proizvodi uzgojeni na vertikalnim farmama putuju samo nekoliko kilometara kako bi stigli do polica trgovine u usporedbi s konvencionalnim proizvodima s konvencionalnih farmi i usjeva koji mogu putovati tisućama kilometara kamionom ili avionom. Takve najčešće vidimo i u našim samoposlugama.

Pomoć umjetne inteligencije
Osim pružanja svježih lokalnih proizvoda, vertikalna poljoprivreda mogla bi i generalno pomoći u povećanju proizvodnje hrane i proširiti poljoprivredne operacije budući da se predviđa da će svjetska populacija premašiti 9 milijardi do 2050. godine. Do tada se očekuje da će i dvije od tri osobe živjeti u urbanim područjima.

Proizvodnja svježeg voća i povrća u blizini rastuće urbane populacije mogla bi pomoći u ispunjavanju rastućih globalnih zahtjeva za hranom na ekološki odgovoran i održiv način. Vertikalne farme tu se nameću kao dobar izbor, jer dolazi do smanjenja distribucijskih koji rezultiraju i nižim emisijama, pružanjem proizvoda s više hranjivih tvari i drastičnim smanjenjem korištenja i otjecanja vode.

Nestašica vode još je jedan istaknut problem, a prema navodima OECD-a na navodnjavanje u poljoprivredi otpada 70 posto vode u svijetu. To je, složit ćemo se, rapidno visoka brojka, a ako tome zbrojimo činjenicu da potrošnja vode i generalno, od 1980., raste za jedan posto godišnje, postaje jasno da imamo istaknut problem. Zbog nestašica vode unutar idućeg desetljeća čak 700 milijuna ljudi moglo bi raseliti, što znači da trebamo djelovati preventivno i trebamo djelovati odmah.

Vertikalni uzgoj smatra se vrlo učinkovitim i održivim načinom proizvodnje hrane. Neki poljoprivrednici tako koriste 250 puta manje vode, nego što je potrebno tradicionalnoj farmi. Automatizacija je ključ ove učinkovitosti. Softver, robotika i podatkovna znanost neke su od tehnologija koje se koriste u vertikalnim farmama za praćenje usjeva i stvaranje optimalnih uvjeta za uzgoj.

To uključuje kontrolu temperature, vlažnosti, CO2 i svjetla. Vertikalne farme također ne ovise o vremenskim prilikama, tako da se svježi proizvodi mogu uzgajati tijekom cijele godine. S ciljem poboljšanja kvalitete usjeva i prinosa u poljoprivredi sve se većim intenzitetom koristi umjetna inteligencija.

Kada govorimo o vertikalnim farmama, nekako se još uvijek govori u kontekstu startupova, no vjeruje se da bi uskoro to mogao postati imperativ modernije poljoprivrede. Svrhovitosti umjetne inteligenciji služi se i agrotehnološki startup iz San Francisca – Plenty. Oni u svojem vlasništvu imaju farmu na samo dva hektara, ali zbog primjene vertikalne poljoprivrede plodove svojeg rada ubiru čak na 720 hektara.

Sa samo spomenutih dva hektara, proizvode, vjerovali ili ne, 400 puta više hrane po hektaru od tradicionalnih farmi.

Poljoprivreda u kontroliranom okolišu, poput one koja je poduprta tehnologijom, pomaže u smanjenju utjecaja vertikalne farme na okoliš, eliminirajući, primjerice, potrebu za pesticidima. Zašto vertikalna poljoprivreda već nije globalno rješenje?

Zapravo, jest, ali se u obzir mora uzeti ekonomska računica. Jedna od većih prepreka za vertikalni uzgoj je trošak. Sunce i kiša su besplatni, a napajanje LED svjetala, softvera i sofisticiranih sustava za uzgoj nije.

Nedostatak informacija i znanja
Poljoprivrednicima iz nerazvijenih gospodarstava i gospodarstava u nastajanju teško je prilagoditi se tehnologiji vertikalne poljoprivrede, uglavnom zbog nedostatka informacija i tehničkog znanja.

Nadalje, da bi postavili vertikalnu farmu, ovim poljoprivrednicima potrebni su natječaji s visokom proračunom za nabavu naprednih proizvoda koji između ostalog uključuju LED svjetla za uzgoj, senzore temperature i vlažnosti. Stoga, ukupni napori i troškovi za postavljanje farme postaju izazov za male poljoprivrednike iz ovih regija, za koje se očekuje da će predstavljati izazovan čimbenik za stabilan rast tržišta.

Ipak ako je vjerovati istraživanju o vertikalnoj poljoprivredi objavljenom na stranici Grand view research, veličina globalnog tržišta vertikalnih poljoprivrednih proizvoda procijenjena je na 1,02 milijarde američkih dolara u 2019. i očekuje se da će do 2027. rasti po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 25 posto

Segment rajčica predvodio je tržište i činio više od 19 posto ukupnog udjela u globalnom prihodu u 2019. Ovaj visoki udio može se pripisati visokoj prosječnoj potražnji za rajčicama u svim regijama u usporedbi s drugim usjevima kao što su zelena salata, špinat, paprika, krastavci, bilje, i tako dalje.

Globalna potrošnja rajčice po glavi stanovnika vrlo je visoka, što rezultira većom potražnjom potrošača diljem svijeta. Brojne velike tvrtke za vertikalni uzgoj u zatvorenom prostoru iskoristile su priliku da zadovolje sve veću potražnju za rajčicama.

Rastu vertikalne poljoprivrede će potencijalno dovesti rastuća ulaganja ključnih ulagača i brojne inicijative vlade za pametnu poljoprivredu putem subvencija i bespovratnih sredstava. Riječ je o nekima od ključnih pokretača koji bi potencijalno trebali pridonijeti širenju tržišta.

Brojne vertikalne poljoprivredne tvrtke imaju pravo na zajmove s niskim kamatama, a upravo takve i slične financijske potpore pridonijele su ukupnom rastu industrije i povećanoj cirkulaciji vertikalno uzgojenih usjeva. To će, nadamo se, postati i hrvatska budućnost koja će rezultirati sa što manje uvezenih sirovina i gotovih proizvoda.