Nakon što su u znanstvenom časopisu Nature objavljeni rezultati istraživanja koji potvrđuju da osobe koje su 2002. i 2003. godine bile inficirane virusom SARS-CoV i danas, 17 godina kasnije imaju memorijske stanice koje su upamtile infekciju, postalo je jasnije koliko je za pobjedu protiv pandemije važno utvrđivanje stanične imunosti. Očito je da na razini standardnih testova koji određuju razine antitijela ne možemo znati tko će sve i koliko dugo biti zaštićen od koronavirusa. Određivanje stanične imunosti stoga je ključan faktor koji pokazuje ima li osoba potrebnu razinu zaštite koja će organizam obraniti od infekcije, a o tome od početka pandemije govori naš znanstvenih Dragan Primorac. Najnovija istraživanja pokazuju kako većina osoba koje su preboljele virus zbog stečene dugoročne stanične imunosti iznimno rijetko obolijevaju od nove infekcije izazvane virusom SARS-CoV-2, pa se postavlja logično pitanje treba li za njih relaksirati i mjere zaštite. Iz znanstvene zajednice počeli su pritisci da se produlji trajanje covid putovnica osobama koje su ili preboljele koronu ili su primile sve doze cjepiva, jer izgleda da je ta populacija uglavnom zaštićena. O tome je Večernji list razgovarao s prof.dr. Primorcem, pedijatrom, subspecijalistom medicinske genetike, i predsjednikom Upravnog vijeća bolnice Sv. Katarina koja jedina u Hrvatskoj provodi test određivanja stanične imunosti.

Trebamo oko 200 doza mjesečno

Hrvatska je naručila lijek protiv korone, košta više od 2000 eura po bočici

Prema dosadašnjim rezultatima znanstvenih istraživanja, izgleda da je od ponovnog obolijevanja koronavirusom najzaštićenija populacija koja je virus već preboljela. Je li to točno?

Većina do sada objavljenih znanstvenih radova sugerira da je stanična imunost uvjetovana limfocitima T nakon preboljenja, ključna za dugoročnu zaštitu od ponovne infekcije izazvane koronavirusom. Na to upućujem od početka pandemije. Nekoliko velikih upravo objavljenih studija potvrđuje to što navodite. Tako Shrestha i kolege s američke Cleveland Clinic u radu koji je retrospektivno analizirao populaciju SAD-a i to 52.238 osoba među kojima i njih 1.359 koji su preboljeli koronu i nisu cijepljeni, potvrđuje da niti jedna od 1.359 osoba nije ponovno oboljela od koronavirusa. S druge strane prije nekoliko dana Lancet Infect Dis u preglednom članku navodi i studiju objavljenu u Clin Infect Dis, rađenu na 9119 osoba koje su preboljele koronavirus i koja potvrđuje da je svega 0.7% osoba imalo ponovnu infekciju. Ti rezultati su potpuno u skladu s upravo objavljenom studijom u JAMA Internal Medicine na 1579 osoba u kojoj su analizirani oboljeli od korone tijekom prvog vala bolesti u Italiji, a od kojih je samo 5 osoba (0.31%) ponovno oboljelo, dok je samo jedna ponovno oboljela osoba hospitalizirana.

Možemo li testiranjem razine protutijela saznati koliko smo zaštićeni od zaraze koronavirusom, drugim riječima razinu zaštite?

Upravo objavljen članak u američkom časopisu JAMA govori o visokoj osjetljivosti i specifičnosti testova za otkrivanje protutijela na koronavirus, međutim naglašava da nije dokazana mogućnost tih istih seroloških testova da predvide razinu zaštite protiv virusne infekcije. Iako su visoki titri protutijela bili povezani s pojačanom zaštitom ne postoji jednostavan odnos između razine antitijela i razine zaštite, te posljedično ne postoji jasna granica protutijela koja bi odredila hoće li pacijent ako se zarazi imati asimptomatsku, blagu ili težu kliničku sliku. Jednostavno govoreći bez utvrđivanja razine stanične imunosti, ne možemo dobiti uvid u stvarnu zaštićenost pojedinca od koronavirusa.

Tu dolazimo do staničnog imuniteta kojeg stalno ističete. On očito ima važnu, ako ne i ključnu ulogu u zaštiti od novih infekcija, kako u osoba koje su preboljele koronavirus, tako i u onih cijepljenih?

To je neupitno, a o snazi stanične imunosti najbolje govore rezultati objavljeni u časopisu Nature, koji potvrđuju da osobe koje su bile inficirane virusom SARS-Cov 2002 i 2003 godine i 17 godina nakon tadašnje pandemije imaju memorijske T limfocite. Sad je postalo očito da utvrđivanje stanične imunosti postaje iznimno značajno ne samo za pojedinca, već i za objektivizaciju stanja populacije koja je bila izložena koronavirusu a sve s ciljem kontrole aktualne pandemije. Smatra se da osobama koje imaju dugoročnu staničnu imunost treba produljiti trajanje covid-potvrda, a sve više znanstvenika na to upozorava.

Cijeli članak pročitajte u Večernjaku.