S obzirom na akvizicijski zamah u kojemu se Bosqar trenutno nalazi (od 2016. godine akvizirao je čak 57 kompanija) te najave o novim akvizicijama u srednjem roku iz te kompanije, nije nerazumno očekivati da bi upravo ta kompanija mogla postati – uz svoje investitore i partnere, koji uključuju sva četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda, NEK fond i EBRD – katalizator povratka strateške hrvatske imovine.
Kako Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje, trenutno se izrađuju planovi za daljnje strateško širenje pa nas ne bi trebalo iznenaditi ukoliko već tijekom 2025. godine doznamo o novim akvizicijama ove investicijske grupacije.
Prehrambeni sektor strateška je odluka, dijelom izazvana i geopolitičkim okolnostima. Ovo treba gledati i iz perspektive pozitivnog utjecaja na sigurnost opskrbe hranom u Hrvatskoj (i cjenovnu pristupačnost hrane). Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je globalnu krizu povezanu s hranom, to se osjetilo i u Hrvatskoj i regiji, pa su države regije počele dublje promišljati sigurnost opskrbe hranom.
Akvizicije u najavi
U vlasničkoj strukturi Bosqara 51,99 posto udjela drži Orso Global., u vlasništvu Stjepana Oreškovića i njegove supruge Manice Pirc Orešković. Bosqar je jedno od rijetkih društava u Hrvatskoj koje među svojim dioničarima broji sva četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda (Allianz ZB, ERSTE, PBZ CO, Raiffeisen) te NEK fond, što ističe njegovu snažnu privlačnost investitorima i regionalnu institucionalnu podršku koju uživa, ali i podršku priznatih međunarodnih investitora poput EBRD-a, jednog od glavnih investitora i u obveznice i u dionice Bosqarovih divizija.
Bosqar se u više navrata dokazao na tržištima kapitala tijekom proteklih pet godina, uspješno provevši inicijalnu javnu ponudu (IPO), dvije sekundarne javne ponude (SPO) i prvo izdanje obveznica povezanih s održivim poslovanjem (SLB). Sva četiri hrvatska mirovinska fonda sudjelovala su u ovim ponudama, što dokazuje široko povjerenje koje institucionalni investitori imaju kad je riječ o financijskoj snazi i strateškom usmjerenju Bosqar Investa.
Spomenutim akvizicijama ove godine kao da je započela promjena višegodišnjeg trenda kada su najkvalitetnije hrvatske kompanije prelazile u ruke stranih vlasnika. Primjerice, 2022. SuperSport za 920 milijuna prodan britanskom kladioničaru Entain; godine 2021. Ledo, Ledo Čitluk i Frikom prodani su Nomad Food Limitedu za 615 milijuna eura; Five je prodan britanskoj Endavi za 40 milijuna dolara; 2020. Nanobit je postao dijelom švedske Stillfront grupe za 130 milijuna eura; 2015. BAT je preuzeo TDR od Adris grupe za 505 milijuna eura, a već smo pomalo i zaboravili 2006. godinu kad je američki Barr preuzeo Plivu koja je nekoliko godina kasnije prešla u ruke Teve, njezine današnje vlasnice.
Slučajno ili ne, akvizicije Bosqara dogodile su se otprilike u isto vrijeme kad je i Podravka preuzela nekadašnji prehrambeni segment Fortenova grupe. Dokaz je to da mnogi veliki igrači vide prilike u konsolidaciji u prehrambenom sektoru regije. Regionalni divovi žele biti dobro pripremljeni ususret neminovnom dolasku većih, globalnih igrača.
U jugoistočnoj Europi postoji ogroman potencijal za jačanje prehrambene industrije. Još uvijek nema koncentracije resursa, uglavnom zbog povijesnih razloga, tako da ima puno potencijala za konsolidaciju.
Stalni porast blagostanja u jugoistočnoj Europi još je jedan faktor. Zapadna Europa je dominantno ciljno tržište, ali BDP po stanovniku u zemljama u regiji također raste, tako da postoji potražnja za boljim proizvodima.
Mlinar Grupa najveći je lanac pekara u Adria regiji, koji opslužuje 16 milijuna ljudi diljem Hrvatske, Slovenije i Srbije. Nakon ulaganja MidEurope, razvio se u moderno poslovanje usmjereno na potrošače, gotovo udvostručivši prihode od 2019. do 2024. S pet proizvodnih pogona, 2500 zaposlenika i izvozom na više od dvadeset tržišta, Mlinar je 2024. zaradio 163 milijuna eura.
Time je Mlinar postao atraktivna meta za Bosqar. Niti jedna druga tvrtka u pekarskom sektoru nije ni blizu s obzirom na veličinu, upravljanje, proizvode ili kvalitetu svojih proizvodnih pogona, smatraju u Bosqaru.
Posebno su velika očekivanja od poveznice pekarske industrije i turističkog sektora. Koristi joj to što je Hrvatska turističko gospodarstvo, gdje se broj stanovnika tri mjeseca u godini udvostruči. Za maloprodajnu pekaru lipanj, srpanj i kolovoz su vrlo jaki mjeseci.
Ovih dana moglo se doznati kako Bosqar već razmatra potencijalne akvizicije kako bi proširio poslovanje Mlinara. “Postoji nekoliko drugih tvrtki na tržištu za akviziciju. U regiji, primjerice Srbiji i BiH, ne postoji veliki igrač koji dominira cijelim ovim tržištem, tako da se možemo pozicionirati kao čisti regionalni lider za pekarstvo”, potvrdio je financijski direktor (CFO) Bosqar Investa Vanja Vlak u izjavi za bneIntellinews.
Zajedno je lakše
No, pekarstvo neće biti jedini segment prehrambenog sektora koji će biti od interesa za Bosqar. “S Panvitom postoji potencijal za suradnju, iako je jedna mesopreprađivačka, a druga pekarska tvrtka. Povezivanje s Panvitom Mlinaru će otvoriti veće tržište u Sloveniji. S druge strane, Mlinar ima vrlo jaku logističku mrežu, dok Panvita u ovom trenutku ima prostora za rast u Hrvatskoj. Tako dvije tvrtke u osnovi kupuju iste proizvode – brašno, pšenicu i kukuruz – što se dobro slaže. Matematika nam je jednostavna i jasna”, rekao je Vlak.
Podsjetimo, Bosqar Invest je aktivan u četiri poslovne vertikale: BPTO (Mplus), HR (Manpower, Workplace), eCommerce (Eplus Ventures) i Food (Future Food Solutions). Njegova strategija rasta kombinira organsko širenje s akvizicijama, a od 2016. preuzeo je 57 kompanija. U vlasništvu je mirovinskih fondova, privatnog kapitala i institucionalnih ulagača, grupa zapošljava više od 13.900 ljudi i pruža usluge klijentima u 57 zemalja, uključujući Hrvatsku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu