Nakon što je u proteklih 10-ak godina u Hrvatskoj izgrađeno nešto više od 1000 MW kapaciteta u vjetroelektranama, u zadnje vrijeme se puno više radi na većim i manjim projektima sunčanih elektrana.

Osim zelene tranzicije, poremećaji tržišta energije i njezin višestruki rast uslijed rata u Ukrajini doveli su do toga da gotovo i nema tvrtke koja već nema ili ne planira instalaciju vlastite solarne elektrane.

Prihvatljivo manjim sredinama
S druge strane, kako je gotovo pa nemoguće ishoditi dozvolu za postavljanje samostojeće sunčane elektrane na poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, sve popularnije je postalo instaliranje takvih elektrana u brojnim poslovnim zonama u Hrvatskoj, od kojih je većina dosta skromno popunjena.

I dok u atraktivnijim gospodarskim zonama uz veće gradove u pravilu nisu skoni takvim investicijama, koje uglavnom donose relativno malu dobit lokalnoj zajednici i u pravilu nikakvu zaposlenost, u onim vezanima uz manje sredine ipak su spremni prihvatiti i takve investicije.

Projekt jedne takve sunčane elektrane u poslovnoj zoni je upravo u fazi javne rasprave u Općini Poličnik, u zadarskom zaleđu, gdje francuski investitor želi u Poslovnoj zoni Grabi investirati u pogon snage 39 MW. Javna rasprava o ekološkoj prihvatljivosti Sunčane elektrane Poličnik trajat će do 21. veljače. Moduli za pretvaranje sunčeve energije u električnu bit će postavljeni na ukupnoj površini od 83,9 hektara.

Investitor je Neoen Renewables Croatia, podružnica najvećeg francuskog proizvođača energije iz obnovljivih izvora, ujedno i tvrtke koja u suradnji s Teslom gradi najveću bateriju na svijetu, jačine od 300 MW. U Hrvatskoj su već pokrenuli nekoliko projekata, među njima solarnu elektranu Dobra Voda kod Pristega i solarni park Vlake kod Pakoštana, koji su prošle godine odradili proceduru koja se sada provodi za Poličnik.

U Poličniku se radi o fotonaponskoj elektrani nominalne snage 39 MW te je očekivana proizvodnja 76,5 GWh godišnje. Kako navodi zadaraski Radio 057, riječ je o dosta velikom postrojenju koje će tako proizvoditi struju dovoljnu za oko 25.000 kućanstava. HEP-ova Sunčana elektrana Stankovci, na primjer, proizvodi električnu energiju potrebnu za 1500 kućanstava.

Investitori ističu da će moduli biti postavljeni na nosače, pa će zemljište ostati slobodno za rast vegetacije i obitavanje životinja. Paneli kontinuirano mijenjaju svoju poziciju kroz dan te su u svakom trenutku direktno usmjereni prema suncu, što ne ostavlja prostora za refleksiju u nijednom smjeru. Oko postrojenja će biti sagrađena ograda visoka dva metra, u skladu s građevinskim i ekološkim propisima.

Hit u svijetu
Radi se o svojevrsnom modelu agrosolara koji kombiniraju energetiku i poljoprivrednu proizvodnju, a koji su u EU sve popularniji te ih koristi veliki dio farmera. Kako ističu iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruki dobitak poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi.

“Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj učinkovitosti, čak i u područjima s izrazito visokim temperaturama poput Saudijske Arabije, daju izvrsne rezultate.

Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od tuče i izravnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dostatna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa. Važno je napomenuti da se izgradnjom agrosolara ne smanjuje veličina obradivih površina”, kažu u OIEH.