Zakon o poljoprivrednom zemljištu ovaj tjedan ide na radna tijela Vlade, a očekuje se da bi za dva tjedna biti izglasan. Radi se o planu prema kojem bi od ukupno dva milijuna hektara obradivog zemljišta, u funkciju trebalo staviti čak milijun hektara zemlje koja je dosad bila neobrađena, piše Jutarnji list. Glavni cilj zakona je proizvodnja hrane za domaće potrebe, a na tom poslu moglo bi se otvoriti 50.000 novih radnih mjesta. U Vladi očekuju povećanje BDP-a za 7 milijardi kuna godišnje. Od toga bi najmanje dvije milijarde kuna išlo direktno u proračun., piše list.

U državnom vlasništvu je 890 tisuća hektara. No, država želi dati u zakup i staviti u proizvodnju i privatno neobrađeno poljoprivredno zemljište. “Bili bismo zadovoljni kada bi se u funkciju stavilo oko milijun hektara, a u prvom mandatu oko 600.000 hektara državne zemlje”, kaže prof. dr. Vesna Gantner, pomoćnica ministra za poljoprivredu. Vlasnik, koji želi svoje privatno zemljište dati u najam ili prodati, činit će to uz pomoć Agencije za poljoprivredno zemljište. Pravo prvenstva na to zemljište ima suvlasnik, zatim susjed, a onda ostali poljoprivredni proizvođači. Uz uvjet da svi prihvate cijenu koju traži vlasnik zemlje. Prioritet će imati tvrtke i obiteljska gospodarstva koja se bave poljoprivredom. Na natječaj se mogu javiti i osobe i tvrtke koje se ne bave poljoprivredom, ali pod uvjetom da imaju odličan gospodarski program ili biznis plan. Znači, na natječaj se može javiti i trenutačno nezaposlena osoba, ali u tom će slučaju morati dobiti maksimalni broj bodova na biznis planu.

Poljoprivrednik mora kroz gospodarski program, koji će biti prilagođen i pojednostavljen, pokazati stanje svoga gospodarstva i resursa kojim raspolaže. Morat će prikazati koliko ima zemljišta, koliko mu nedostaje zemlje, koliko ima zaposlenih, kakva mu je mehanizacija, osposobljenost. Drugo, u gospodarskom programu morat će biti precizan biznis plan kojim će pokazati kako misli koristiti zemljište i koje rezultate u proizvodnji očekuje, pišse list.