Stotinjak različitih propisa stupilo je na snagu prvog dana ove godine. Novi propisi većinom se odnose na sve poduzetnike, a provode ih računovodstveni servisi, koji drže tri stupa poduzetničke kuće. To do sada nije bilo lako, a nije ni danas, analizirao je Lider.

"Kao i sa svakom reformom koja joj je prethodila, tako i ova još jednim korakom više i jače opterećuje računovodstvene servise kao posrednike između poreznih obveznika i poreznog aparata. Osim što opslužujemo klijente, još više opslužujemo državu, koja svjesno teret poslova koje su donedavno obavljali porezni referenti prebacuje na teret računovođa. Pritom se broj zaposlenika Porezne uprave nije zbog toga smanjio", kaže nam jedan od njih, stoga predlaže da osim svojim klijentima bar jedanput na godinu izdaju račun za svoje usluge Ministarstvu financija kako bi bar djelomično dobili odgovarajuću zadovoljštinu i potvrdu da bez njihova rada i prilagođavanja sustav kakav su zamislili ne bi mogao funkcionirati.

"Sve novosti uvode se bez konzultacije sa strukom, stihijski i po principu ‘ako prođe, prođe, a ako ne prođe, snalazit ćemo se u hodu’. A to sve nas s druge strane zakona itekako stoji i vremena i novca", ističe naš računovođa.

Iz godine u godinu računovođe svjedoče paradoksu: umjesto da informatizacija sustava napokon administrativno rastereti i pojednostavni poslovanje poreznih obveznika i njihovih računovođa, otvara se golem brisani prostor na kojem se postaje laka meta i poligon za utjerivanje visokih kazni zbog sitnih propusta.

Većina poreznih obveznika koji imaju ugovore s računovodstvenim servisima uopće nema pojma što i koliko računovođa radi za cijenu koju je ugovorio s njim.

"Država se zaklinje u rasterećenje. Čije? Pa, jedino svoje", zaključuje Vilma Tolić, računovotkinja iz Splita.

Liderov članak računovođe su popratile s velikim odobravanjem na svojim grupama na društvenim mrežama.