Unatoč najavama ministra zdravlja Rajka Ostojića, veledrogerijama do kraja 2012. nije uplaćeno 227 milijuna kuna već 150 milijuna kuna čime je pokrivena 2,5-tjedna potrošnja lijekova, a preostali novac trebale bi dobiti u mjenicama koje će biti naplative 30. lipnja. Isplata dugova bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove potvrđena je i odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ono je na posljednjoj sjednici dalo suglasnost ravnatelju za izdavanje mjenica dobavljačima za dugove starije od 150 odnosno 365 dana na dan 31. listopad 2012. u iznosu od najviše 227,5 milijuna kuna s tim da će mjenice avalirati i platiti Ministarstvo financija. Na taj način HZZO i ministarstvo ponavljaju priču iz 2012. godine kada su za sanaciju dugova unaprijed potrošili dvomjesečni novac za lijekove. Ovaj put bit će još napetije s obzirom da je u proračunu za ovu godinu smanjena stavka upravo za lijekove i to za oko osam posto odnosno 270 milijuna kuna.

Sporan datum
S jedne strane veledrogerijama je sporan datum naplate mjenica jer su prema dogovoru s ministrom Ostojićem mjenice trebali dobiti prvo u prosincu što je prolongirano na siječanj, ali s rokom naplate 15. siječnja, a ne 30. lipnja. Također upozoravaju da je vjerojatno razlog što mjenice još uvijek nisu stigle činjenica da ni Ministarstvo financija ni Ministarstvo zdravlja nisu pribavili odluku Vlade.S druge strane, iz zdravstvene administracije kažu da su veledrogerije djelomično same krive za nastale dugove jer su izdavale bolnicama lijekove bez da su osigurali instrumente naplate što su bolnice koristile i naručivale iznad svojih limita. Također, zdravstvena administracija pa i sam ministar, nerijetko su u razgovorima koristili i argumente kako proizvođači i dobavljači lijekova vrlo dobro žive što se može vidjeti po voznom parku, jahtama i mramornim poslovnim zgradama nalazeći u tome opravdanje kada bi druga strana pitala što je s plaćanjem računa za robu koju su isporučili u bolnice ili kada bi od dobavljača i proizvođača tražili da smanjuju cijene. Danas su se dugovanja ljekarni popela na 270 dana, kažu u veledrogerijama, a dugovanja bolnica u prosjeku su veća od 500 dana. Ministarstvo je odlučilo sanirati dugove starije od 150 dana za kliničke bolnice i KBC-ove te iznad 365 dana za županijske bolnice. Ali i način na koji se određuje visina dugova je zanimljiv. Naime, dugovi se određuju na dan 31. 10. što znači da u obzir nije uzeta potrošnja zadnja dva mjeseca u 2012. Uz to, 150 dana računa se od dana fakturiranja što je prema ugovoru 180 dana što znači da se umjesto na 150 dana plaćanje svede na 365 dana. Pri tom treba spomenuti i kamate koje dobavljači ne naplaćuju, a koje su u ovom trenutku dosegle oko 550 milijuna kuna.

Od dana fakture
Jedno od mogućih rješenja, smatraju u veledrogerijama, jest da se 1,1 milijarda kuna koja je osigurana temeljem Zakona o sanaciji javnih ustanova, iskoristi za plaćanje dugova prema ljekarnama i to u iznosu od 700 milijuna kuna čime bi se plaćanje ljekarni spustilo s 270 na 180 dana. S preostalih 400 milijuna kuna, smatraju, trebalo bi platiti bolničke dugove starije od 365 dana od dana izdavanja fakture. Na taj način bi sustav funkcionirao, kažu, i bio financijski stabilan. No, u veledrogerijama također upozoravaju da je potrebno provesti i strukturne reforme jer bez toga nema smisla uvođenje rokova plaćanja od 60 dana koji je stupio na snagu 1. siječnja.

Povijest problema

Ukupni dug zdravstva 8 milijardi kuna

Od početka prošle godine, kažu u veledrogerijama, rokovi plaćanja prema ljekarnama bili su na 180 dana, a u prosincu su pomaknuti na 270 dana odnosno uplaćeno je 750 milijuna kuna manje nego prošle godine. Bolnicama je u prošloj godini uplaćeno 300 milijuna kuna manje, tako da se samo u 2012. u sustavu zdravstva stvorio novi dug veći od milijardu kuna te ukupni dug u zdravstvu trenutno iznosi oko osam milijardi kuna.