Većina saborskih klubova podržala je danas izmjene Zakona o Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), no ne i HDZ koji predloženo smanjenje broja članova Vijeća Agencije sa sedam na pet smatra pokušajem Vlade da i tu, inače neovisnu agenciju stavi pod svoju kontrolu.

Vlada u zakonskim izmjenama predloženo smanjenje broja članova Vijeća obrazlaže potrebom za većom djelotvornosti i ekonomičnosti u radu tog upravnog tijela Agencije.

Navodi i da će se smanjenjem broja članova Vijeća uštedjeti prosječno oko milijun kuna na ime plaća predsjednika Vijeća, njegova zamjenika i ostalih članova.

"Ovom uštedom pridonijet će se ukupnoj racionalizaciji rada sustava regulatornih agencija u Republici Hrvatskoj, a bez negativnog utjecaja na dostignutu razinu kompetencija i potrebnih stručnih kapaciteta ove Agencije, te bez zadiranja u stručne uvjete koje moraju ispunjavati članovi Vijeća Agencije", stoji u Vladinu obrazloženju.

S takvim se obrazloženjem ne slažu u HDZ-u, u ime kojega je Josip Borić prozvao Vladu da predloženim izmjenama želi utjecati na HAKOM kao samostalnu, neovisnu i neprofitnu regulatornu agenciju.

"Namjera je Vlade da pod svoj utjecaj stavi i ovu agenciju, znamo što se događalo nakon što su izmijenjeni zakoni o HANFA-i i HERA-i", poručio je Borić, koji Vladi zamjera i da je u zakonske izmjene išla bez odobrenja Europske komisije.

Zoran Vinković (HDSSB) podržao je prijedlog Vlade, koju je pozvao da izradi i Saboru dostavi popis svih agencija s brojem zaposlenih i njihovih primanja, ističući kako iz obrazloženja zakonskih izmjena proizlazi da članovi Vijeća HAKOM-a primaju plaće veće od zastupničkih, a možda i ministarskih.

Vladine zakonske izmjene podržali su i oporbeni Hrvatski laburisti, u ime kojih je Branko Vukšić dao potporu smanjenju broja članova Vijeća, odnosno uštedama koje će se postići s tim u vezi.

U tom smislu potrebnim smatra i razmotriti treba li HAKOM spojiti s Agencijom za elektroničke medije. "Prerastrošno je imati dvije agencije čija je djelatnost, posebno Agencije za elektroničke medije, upitna", poručio je Vukšić.

Potporu zakonskih izmjenama najavio je i HNS, a Boris Blažeković napomenuo je kako su elektroničke komunikacije područje koje sve građane sve više svakodnevno "obuzima htjeli mi to ili ne".

"Samo ako su uređene, precizne i marljivo vođene mogu pomoži građanima da jednostavnije žive", poručio je.