I Hrvatska je svoje građane jučer pozvala da ne putuju u područja istočne Ukrajine koja graniče s Rusijom, te odgode i sva putovanja u ostale dijelove zemlje, iz koje su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo zbog sve napetijih odnosa s Rusijom i moguće eskalacije sukoba povukli diplomate, dok EU još prati razvoj situacije.

Kao odgovor na grupiranje ruske vojske na ukrajinskim granicama i NATO stavlja vojnike u stanje pripravnosti i najavljuje slanje još ratnih brodova i zrakoplova na istok Europe te zasad mirnog rješenja još nema na vidiku. Razvoj događaja zabrinuto prate i investitori pa i hrvatski poduzetnici koji posluju na ukrajinskom tržištu.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je prije mjesec dana u sklopu službenog posjeta premijera Andreja Plenkovića Ukrajini organizirala s Ukrajinskom trgovinsko-industrijskom komorom razgovore 200-ak gospodarstvenika iz dviju zemalja o mogućoj suradnji, kažu da je “prema anketama velik dio hrvatskih tvrtki izjavio da će nastaviti s poslovima bez obzira na situaciju, a dio će pratiti kako se ona razvija”.

Riječ je o poduzetnicima iz različitih područja, od farmaceutskog i IT, do brodogradnje, elektrotehnike, energetike, prehrambene, metalurške i drvne industrije i turizma.

Span spreman na prilagodbu
U HGK ističu da iz godine u godinu sve više hrvatskih tvrtki ostvaruje izvozne poslove u Ukrajini, a prema posljednjim podacima, za 2020., bilo ih je 135.

Pojedinačno, najveći izvoznik je farmaceutska industrija, ostvari trećinu izvoza, a najviše Jadran Galenski Laboratorij (JGL), kojemu je uz Rusiju Ukrajina drugo najvažnije strano tržište, na kojemu ostvaruje 9% prihoda.

“Zbog trenutne situacije smo zabrinuti za sigurnost naših zaposlenika kojih je u Ukrajini pedesetak, te se nadamo da će se ona što prije riješiti mirnim i diplomatskim putem. Ovog trenutka nemamo trgovinsko-poslovnih smetnji, no nedvojbeno je da se politička nervoza prelila na financijsko tržište, što iziskuje dodatan oprez”, kaže Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, kojemu je prodaja ključnih brendova Aqua Maris, Meralys i Vizol S i proizvoda iz segmenta oftalmologije i dermatologije u Ukrajini u 2021. bila na razini od 13 milijuna eura.

Posljednje vrijeme pozitivan proboj na ukrajinskom tržištu bilježi i jedan od vodećih hrvatskih IT tvrtki Span. “Trenutna situacija u Ukrajini zasad ne utječe na poslovanje Spana u toj zemlji, naš ured u Kijevu neometano radi. Naravno, kao cijela Europa i svijet pažljivo promatramo razvoj situacije, u stalnom smo kontaktu s kolegama u Kijevu kako bi se u slučaju potrebe mogli prilagoditi novim okolnostima”, poručuju iz Spana.

Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, koji je u Ukrajinu “stupio” još prije krize 2014. kaže kako je on ovaj put ‘povukao ručnu’ i prije aktualnih napetosti i moguće eskalacije sukoba.

“Mi imamo u Ukrajini malo poduzeće koje je specijalizirano za proizvode za njegu kose, no vidjeli smo već prije što se događa i u kojem smjeru se situacija može razvijati, te smo odlučili naše daljnje investicije u širenje staviti u “stand-by””, kaže Roglić, dodajući kako ta tvrtka i sada dobro posluje, donosi oko 10 milijuna eura prihoda, a u perspektivi, Orbico ima namjeru iskoračiti u Ukrajinu, kao i neke druge zemlje koje su nestabilna, krizna područja, poput Armenije i Azerbajdžana. Uvjet je, naravno, dugoročna stabilizacija odnosa.

Teško je vratiti poslove
Koliko je teško vratiti poslove pokazuju i podaci da je netom prije zaoštravanja političke situacije i izbijanja sukoba 2014. robna razmjena s Ukrajinom dosegla ukupno 156 milijuna eura (u 2013.), da bi 2015. skliznula na 41 milijuna eura.

Te godine izvezeno je tek 12 milijuna eura roba iz Hrvatske. U pandemijskoj 2020. hrvatski izvoz je dosegnuo svoju dotad rekordnu razinu, ukupno 58 milijuna eura, dok je i uvoz porastao na 37 milijuna eura.

Lani je, prema podacima DZS-a za deset mjeseci, izvoz bio na godišnjoj razini nešto slabiji, 43 milijuna eura, dok se uvoz oporavlja i dosegao je u deset mjeseci ukupnu razinu iz 2020.