Europska investicijska banka dosad je uvijek imala prilično jasnu politiku koja je isključivala financiranje vojnih projekata, ali sada, u promjenama koje na razini cijele Europe donose puno veća ulaganja u vojsku i obranu, EIB se sprema otvoriti financiranju takvih projekata i ulaganja kao što je izgradnja vojarni i kupovina vojne opreme svih vrsta, osim streljiva.
To znači da bi i Hrvatska, primjerice, uskoro mogla za potrebe ponovnog uvođenja vojne obuke većeg broja ročnika obnavljati vojarne uz pomoć EIB-ovih povoljnih zajmova, kao što sada, primjerice, hrvatski gradovi koriste EIB-ove zajmove za gradnju vrtića, parkirališta, komunalne infrastrukture ili obnovu splitskog Žnjana.
Područja investiranja
Na EIB-ovu Forumu, godišnjoj konferenciji Europske investicijske banke u Luksemburgu, mogu se čuti takve izjave i najave, koje još jednom pokazuju koliko se Europska unija, sa svim svojim institucijama i državama članicama, okreće ubrzanom jačanju obrambenih kapaciteta i vojne proizvodnje.
Calviño: Trenutno procjenjujemo 14 projekata za koje se očekuje odobrenje u sljedećim mjesecima.
Riječ ‘sigurnost’, donedavno nezamisliva u ovakvim bankarskim razgovorima, čuje se na svakom koraku, ravnopravno s ostalim prioritetima kojima se EIB-ovo financiranje bavilo od početka ili se već okrenulo proteklih godina, kao što je kohezija, klimatska tranzicija, digitalizacija ili, u novije doba, priuštiva i održiva stanogradnja. Jedan od prvih projekata EIB-ove potpore ulaganjima u vojsku i obranu mogao bi biti projekt izgradnje vojarne u Litvi, koja će služiti trajnom smještaju njemačkih vojnika snage jedne brigade. Drugi primjer je prilagodba jedne morske luke u Danskoj kako bi u nju mogli pristajati veći ratni brodovi NATO-saveznika.
EIB također već financira, zajmom od 300 milijuna eura, razvoj prvih dvaju satelita koje Poljska planira lansirati u nisku orbitu oko Zemlje, u svrhu snimanja u civilne i vojne svrhe. Na tragu tih i drugih primjera očekuje se da će i sve druge države članice, a među njima to može biti i Hrvatska, predlagati EIB-u da im pomogne u financiranju ulaganja u obranu.
“Trenutno procjenjujemo 14 projekata za koje se očekuje odobrenje u sljedećim mjesecima”, kaže predsjednica EIB-a Nadia Calviño. U razgovoru s grupom novinara, na upit Poslovnog dnevnika, Calviño je pojasnila koja sve područja vojnih ulaganja očekuje da će se otvoriti promjenom internih EIB-ovih pravila, koja su dosad sprečavala Europsku investicijsku banku da se bavi vojskom i oružjem.
Promjena tih pravila, odnosno brisanje nekih zabrana s interne ‘liste isključenja’ (liste projekata i investicija koje ne dolaze u obzir za EIB-ovo financiranje), očekuje se na sastanku EIB-ova Odbora direktora 23. ožujka. U pojašnjenju predsjednice banke čuli smo da će se EIB-ovo financiranje omogućiti za ulaganja u vojarne, vojna skladišta, kopnena i zračna vozila, dronove i helikoptere, radare i satelite, napredne optičke i slične uređaje, zaštitu kopnene granice, vojnu mobilnost, kritičnu infrastrukturu, razminiranje i dekontaminaciju, svemirsku vojnu tehnologiju, kibernetičku sigurnost i svaku drugu vojnu opremu koja nije navedena, istraživanje i razvoj, kao i u infrastrukturu civilne zaštite.
Premijer Andrej Plenković pozdravio je smjer koji se otvara ovom promjenom u politici EIB-a te se pohvalio kako se za taj novi smjer i on uime Hrvatske aktivno zalagao. “Ja sam bio potpisnik, s još dvadesetak kolega, pisma koje je predložilo da se i EIB otvori financiranju projekata za obranu”, rekao je Plenković jučer na ulasku na izvanredni summit Europskog vijeća u Bruxellesu.
Ulazak Europske investicijske banke u financiranje vojno-obrambenih projekata samo je dio kolača koji bi mogao biti vrijedan 800 milijardi eura, oslobođenih kroz nacionalne i europski proračun za ulaganja u obranu u sljedeće četiri godine.
Najveći dio od tog iznosa, oko 650 milijardi eura, države bi mogle aktivirati kroz veću fiskalnu fleksibilnost u kojoj se određena ulaganja u obranu više ne bi, iz perspektive europskog Pakta o stabilnosti i rastu, računala kao povećanje deficita i javnog duga. Oko 150 milijardi namaknulo bi se izdavanjem zajedničkih europskih vojnih obveznica. Ali detalje svega toga tek treba vidjeti nakon što Europska komisija krajem ovog mjeseca usvoji najavljenu Bijelu knjigu o europskoj obrani.
Neviđeno od Hladnog rata
“Ovakav plan ulaganja u obranu, od 800 milijardi eura, nismo vidjeli možda još od vremena Hladnog rata. To je tako presudan trenutak. Vodimo konzultacije i razgovaramo s potencijalnim investitorima kako bi se u Hrvatskoj napravila, primjerice, tvornica streljiva ili pokrenula neka druga proizvodnja, nastavno na iskustva koja smo imali ranije. Ali, još je rano da govorimo o detaljima”, rekao je premijer Plenković na ulasku na summit u Bruxelles.
