Nakon osam mjeseci zatišja, ovog tjedna je opet u fokus došlo povećanje cijene struje, a o čemu bi Vlada trebala raspravljati na današnjoj sjednici.
Naime, 1. siječnja 2017. je trebao na snagu stupiti Zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE) kojim se, između ostalog, definira i način i visina naplate naknade za OIE. No, pod pritiskom javnosti, Vlada premijera Andreja Plenkovića je krajem prošle godine odgodila primjenu zakona, a uz istodobno smanjenje PDV-a na struju s 25 na 13% struja je zapravo pojeftinila. Kapaciteti OIE su s 9% u ukupnoj energetskoj potrošnji u 2014. danas dosegli 15%, a što znači i da je obujam isplaćenih poticaja za OIE rastao te je regulatorna agencija HROTE, koja prikuplja novac i isplaćuje poticaje, došla do ruba.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike se doznaje da će naknada za OIE porasti sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatsatu (kWh) na 10,5 lipa od početka rujna, što će prosječan račun za električnu energiju poskupjeti za oko 20 kuna mjesečno. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, očekuje da poduzetnike čeka još veće poskupljenje jer oni plaćaju industrijsku cijenu koja je znatno viša od one za kućanstva. S detaljima prikupljanja i visine naknade za OIE nisu još upoznati ni operateri.
Zoran Miliša, prvi čovjek RWE-a u Hrvatskoj, tako kaže da ih nadležno Ministarstvo još nije kontaktiralo i da je sve što zna o ovoj temi ono što je pročitao u medijima. Ne očekuje da bi ova odluka trebala imati nekih utjecaja na same operatere koji samo prikupljaju naknade i prosljeđuju ih HROTE-u. Bivši tajnik za energetiku Ante Čikotić (Most) stava je da su nam OIE potrebni, no da ima prostora za stabilnost sustava bez dizanja cijena struje građanima i gospodarstvu.
"Prostora zasigurno ima u refinanciranju kredita projekata OIE čije su kamatne stope jedne od najvećih u EU i produljenju roka otplate. Treba razmisliti o uvođenju mjere destimulacije poticajne cijene i pristupiti reviziji svih ugovora obnovljivaca te krenuti u zaštitu pravnih interesa države kroz raskid štetnih ugovora. S druge strane, obnovljivi izvori energije su već sada komercijalni i treba napustiti sustav poticaja", kaže Čikotić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.naknada za OIE nije ništa drugo nego još jedan parafiskalni namet, tj POREZ koji se sada povečava za 300+%…ajmo sada o POREZU na nekretnine i svim drugim porezima dok nam cijele obitelji emigriraju a Hrvatska bilježi najdramatičniji pad plaća čiji je udio pao s 43 posto na 37 posto prosjeka zapadne Europe.
Čemu skromnost?
Zašto nisu poskupjeli odmah za 200 kuna?
Uz malo kmečanja po internetu i to bi prošlo.
A koji bi to onda rezutati bili!
Znači, Dalmaciji ne treba nikakva druga industrija, nego “dva miseca minjat lancune”!? I to samo kod onih, koji imaju apartmane. Što se mrežarine tiče, treba investirati u infrastrukturu. Ima krajeva u Hrvatskoj, gdje, čim mali zagrmi, nestane struje, a napon je na 180V, umjesto 230V. O prstenastom napajanju da i ne govorim.
Zašto ne smanje mrežarinu koja nije bila smanjivana nikada i na osnovu koje cijeli HEP i ima dobre rezultate. HEP ODS je jedina firma u HEP-u koja zarađuje novce,a jedina ne bi trebala zarađivati ništa jer bi samo trebali osiguravati i unaprijeđivati sustav. Svi ostali djelovi HEP-a su vođeni neprofesionalno i diletantski te samim time nisu ni profitablini. 80% ako ne i više zarade društva dolazi od HEP ODS i HOPS. Proizvodnja, Opskrba, Trade, Plin svi rade za k…c ,a to sve će se vidjeti prema rezultatima ove godine kada je hidro situacija bila nikakva. KAd smo već kod rezultata gdje su isti i zašto ih skrivate? Možda radi HEP-ovog izlaska na burzu?
Uključite se u raspravu