Relativan mir na hrvatskom tržištu lijekova postignut nakon sanacije duga iz državnog proračuna prošle godine, s donekle izdrživim rokovima plaćanja bolnica veledrogerijama od 180 dana, potrajao je jedva godinu dana.

Opet nas čeka vruća jesen, bolnice su ponovno proklizale s plaćanjem lijekova na recept, država opet ignorira iznos dospjelog duga prema veledrogerijama koji je premašio 450 milijuna eura, a rast kamata na kredite samo su zakucale problem. Ako se nešto hitno ne promijeni, već u listopadu slijede ovrhe i tužbe veledrogerija prema bolnicama, a pacijenti bi mogli ostati bez lijekova.

Pritom, situacija je puno ozbiljnija nego proteklih godina zbog nestašica lijekova koje mjesecima tresu tržište čitave Europske unije, kažu sugovornici Poslovnog dnevnika koji smišljaju način kako da državu uvjere da krene ispunjavati svoje obveze.

Jer, izgleda da je propao lanjski dogovor s Ministarstvom zdravstva o tome da će se paziti da rokovi plaćanja bolnica ne premašuju 180 dana, kako bi veledrogerije mogle uredno podmirivati dugove prema svojim dobavljačima, proizvođačima lijekova.

“Dogovor s Ministarstvom zdravstva je bio da bolnice plaćaju svoje obaveze u 180 dana od datuma izdavanja fakture, a ljekarne u 120 dana od dana izdavanja fakture. Ljekarne se drže dogovora i zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva na razumijevanju u tom segmentu.

No kod bolnica je opet alarmantna situacija, ne drže se dogovora, i njihov ukupan dug s 31. kolovozom dosegao je 600 milijuna eura, a 31. prosinca iznosio je 400 milijuna eura. Situacija je takva da nas čeka jako teška jesen. Ispred Medike mogu reći da smo već u srpnju poslali opomene za plaćanje, a ovih dana će ići opomene pred ovrhu.

U slučaju da se ne reagira ni na opomenu pred ovrhu, bit ćemo prisiljeni i tužiti bolnice”, kazao nam je u ponedjeljak Jasminko Herceg, predsjednik Uprave Medike te predsjednik Udruženja veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Uz konstanatan rast dugovanja, veledrogerije će bez dodatnih zaduživanja kod banaka kako bi plaćali svoje dobavljače teško dočekati i studeni/H. Jelavić/PIXSELL

Saznajemo kako ovo Udruženje o stanju dugova svaki mjesec službeno obaviještava Ministarstvo zdravstva, no trenutačno ne postoji komunikacija o rješenju problema koji bi mogao eskalirati kroz nekoliko tjedana.

Početak je škole, uskoro kreće sezona viroza i respiratornih upala i pojačana potrošnja lijekova, koja je i inače u konstantnom rastu. Ovo tržište je u konstantnom rastu po potrošnji, i volumeni su veći, zbog čega je i ukupna slika dugovanja sve ozbiljnija. I 180 dogovorenih dana naplate u trenutačnim okolnostima bilo bi nategnuto, a sve što to premašuje zove na alarm.

Brojke sve kazuju. Kako smo rekli, ukupni dug bolnica prema veledrogerijama iznosi 600 milijuna eura, dospjeli dug je 450 milijuna eura, a dug iznad tih dogovorenih 180 dana već je sad na 130 milijuna eura. Uz konstanatan rast dugovanja, veledrogerije će teško dočekati i studeni, bez dodatnih zaduživanja kod banaka kako bi plaćali svoje dobavljače, kažu nam u sektoru, pri čemu je cijena zaduživanja značajno porasla u odnosu na prošlu godinu.

Kratkoročnost rješenja
Uz povećani volumen i rast kamata, situacija je značajno teža nego lani, kad su pregovori industrije s Vladom konačno dali ploda, a ključno je bilo razumijevanje problema koje je pokazao tadašnji ministar financija Zdravko Marić.

Tako je prošlog travnja dogovoreno da se provede sanacija dugova u iznosu od 3,5 milijarde kuna u tranšama, nakon što su dugovi zdravstva rasli za više od 400 milijuna kuna mjesečno. Ministar Marić tada je istaknuo da je od starih dugova teži i važniji nastavak generiranja novih, ponovivši da je prihodna strana dala više nego dovoljno za funkcioniranje zdravstvenog sustava, među ostalim i povećanjem zdravstvenog doprinosa, ali da treba srediti rashodnu stranu.

Poručio je tada građanima da ne brinu o opskrbi lijekovima, no dodajući da je taj dogovor s veledrogerijama kratkoročno rješenje, a da bi se došlo do dugoročnog – plaćanje unutar 60 dana – mora se provesti reforma zdravstvenog sustava i to prije svega troškovna.

Marić je u jednom bio u pravu, a to je kratkoročnost rješenja. S 31. prosincom ukupan dug za lijekove iznosio je 400 milijuna eura, a dospjeli dug 250 milijuna eura. U rujan je Hrvatska ušla sa 600 milijuna eura ukupnog duga veledrogerijama za lijekove na recept, a dospjeli dug sa 250 milijuna došao je na 450 milijuna eura. Dug star iznad 180 dana udeseterostručen je, sa 10 milijuna eura na početku godine na 100 milijuna eura sa zadnjim danom kolovoza.

Pritom treba imati na umu da veledrogerije nemaju nikakav utjecaj na određivanje cijena lijekova. Usto, zbog politike rezanja cijena lijekova na recept, njihove cijene nisu rasle ni uslijed inflacije i povećanih troškova proizvodnje, rasli su samo volumeni.

Pritom su veledrogerije od ovog proljeća i tijekom ljeta uložile i više nego prethodnih godina u punjenje skladišta, kako bi se maksimalno izbjegle nestašice lijekova za respiratorne bolesti koje stižu s dolaskom hladnijih dana. Sjećamo se prošle zime i nestašica sirupa za kašalj, antibiotika diljem Europe.

Povučeno 1500 lijekova
Problem koji nije izravno vezan uz ovaj, ali će svakako pridonijeti produbljivanju krize, upravo je politika rezanja cijena generičkih lijekova u zadnjih desetak godina na tržištu Europske unije te u Hrvatskoj, zbog čega se sve više lijekova proizvodi na rubu profitabilnosti. Posljedica je gašenje jeftinih lijekova čija se proizvodnja više ne isplati, uključujući i neke antibiotike.

Kako smo već pisali, u posljednjih pet godina u Hrvatskoj je s tržišta povučeno 1500 lijekova, a jedan od ishoda nestašica je interventni uvoz koji je najskuplji. Samo u bolničkom sustavu u Hrvatskoj se kroz interventni uvoz godišnje troši oko 33 milijuna eura. Tevina analiza podataka kuće IQVIA pokazala je da je 69 posto generičkih lijekova na tržištu u Europi u 2022. imalo manje od dva dobavljača. Pliva je prije 20 godina imala 26 antibiotika u portfelju, sada samo četiri.