Ostavka predsjednika Uprave i prvog Molovog čovjeka u Ini Sándora Fasimona, najavljena uoči sastanka ministra gospodarstva Davora Filipovića i glavnog izvršnog direktora Mol Grupe Józsefa Molnára bila je prvi znak da je mađarski suvlasnik Ine spreman na razgovore.

Malo je ljudi bilo uvjereno da će Mađari biti voljni povući i taj potez, no netom nakon sastanka uslijedile su i objave da će Filipović na sjednici Vlade u četvrtak tražiti da se NO-u Ine da nalog za razrješenje svih članova Uprave Ine iz hrvatskih redova – Barbare Dorić, Nike Dalića i Darka Markotića, a bio je vrlo jasan da hrvatska strana očekuje da će isto učiniti i mađarska strana s dva Molova člana Ferencom Horváthom i Józsefom Simolom.

Formalno će se Nadzorni odbor o ovim promjenama usuglasiti na sjednici koju je Filipović najavio za 21. rujna, što znači da se već intenzivno novi kadrovi kojima će se moći povjeriti upravljanje tvrtkom od nacionalnog interesa.

Taj status Ine želi se naglasiti i odlukom koju bi po Filipovićevoj najavi Vlada trebala naložiti kompaniji da plin kojeg ona u godinu dana proizvede oko 703 milijuna kubnih metara, mora ostati u Hrvatskoj i mora pokriti samo potrebe građana i gospodarstva, i to, kako je rekao, po prihvatljivim cijenama.

Kako će reagirati Mol i hoće li pristati da plin iz bušotina u Hrvatskoj tu i ostaje, Filipović je jasno dao do znanja da će to biti odluka Vlade.

“Nema tu što kome biti u redu, to je odluka Vlade”, kazao je Filipović. Iz tog stava da se iščitati da je i Plenkovićevoj Vladi sad jasno da nema više prostora samo na tihoj diplomaciji, nego da se mora zadovoljiti i smiriti hrvatsku javnost uvelike potresene aferom o tome da je netko na preprodaji jeftinog Ininog plina u nekoliko mjeseci zaradio milijardu kuna.

“Kada otvorite brojne knjige koje se odnose na korporativno upravljanje, onda se kao primjeri lošeg upravljanja navodi Lehman Brothers ili Enron, a nažalost i ova afera iz Ine će ući u knjige.

To je posljedica lošeg upravljanja, da menadžeri 4. razine donose odluke koje imaju katastrofalne reperkusije. Inzistirat ćemo na promjeni sustava upravljanja i reviziju”, rekao je ministar, koji je kao profesor tu problematiku dosad uglavnom objašnjavao studentima, a sad se s njom ima priliku susresti i u stvarnom životu i to u vlastitom resoru.

No, koliko će daleko razgovori o promjeni modela upravljanja Inom doista otići? Ambicije hrvatske strane su velike, slučaj Škugor vidi se kao priliku da se ide do kraja u zahtjevima, a sudeći prema prvim najavama, prvi korak biti će sužavanje broja mjesta odlučivanja s tendencijom da se sve glavne odluke vrate na odgovarajuće mjesto, pred Upravu tvrtke.

Valja podsjetiti da su bivši članovi Uprave iz hrvatske kvote Davor Mayer i Ivan Krešić upozoravali da je takav model upravljanja namjerno i smišljeno postavljen od mađarske strane kako bi se razvlastio hrvatski dio uprave i ostavio ih bez bitnih podataka.

Plenkovićevi ministri odmah nakon izbijanja afere istaknuli su da same smjene neće biti dovoljne nego da će se inzistirati na promjeni upravljačkog modela.

Vlasnički udjeli su zadani, no važno je kako u praksi funkcionira upravljački model, a njegova promjena zahtjevan je posao, koji, kažu znalci, sami ministri i njihovi suradnici ne mogu obaviti, jer za Molovom stranom stola u pregovorima će imati profesionalce. Vlada bi, kaže više sugovornika, već sada trebala okupljati pravnike i iskusne veterane energetskog biznisa, kojih u Hrvatskoj zasigurno ima.

Hrvatski članovi Uprave Ine Niko Dalić, Barbara Dorić i Darko Markotić/PIXSELL

‘To nije Ina’
Jasno je, međutim, da za pregovaračkim stolom više neće biti i Sandora Fasimona, jer je on ipak na iznenađenje mnogih ponudio ostavku. U svojoj izjavi on ističe da osobno ne snosi nikakvu krivicu za preprodaju plina, no kao čelna osoba prihvaća odgovornost.

“Bio sam krajnje šokiran kada sam saznao za postupke Damira Škugora i njegovih suradnika. Tijekom proteklih deset godina Ina je prešla vrlo dug put; od ruba bankrota došli smo do financijske stabilnosti, a u procesu smo realizacije najveće industrijske investicije u povijesti zemlje izgradnjom postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka.

Škugorovi postupci vrijedni su prezira i ne predstavljaju identitet Ine. To nije Ina, to nismo mi”, istaknuo je Fasimon, dodajući da je ponosan na zajednička postignuća u proteklom desetljeću.

Iz Ine ujedno stiže informacija da će Fasimon nastaviti obavljati dužnost predsjednika Uprave Ine do imenovanja njegovog nasljednika kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja tvrtke, a u međuvremenu se, kažu, odvija i dalje temeljita istraga slučaja Škugor.

društva. U međuvremenu, u kompaniji traje temeljita i dosljedna istraga slučaja. Ovisno o rezultatima istrage, kompanija će provesti daljnje radnje.

Mol bez komentara
Fasimon je u Inu stigao 2018., nakon što je uslijedio za hrvatsku javnost iznenadni odlazak dotadašnjeg predsjednika Uprave Zoltana Aldotta, za kojega se poslije u energetskim krugovima tvrdilo da se za mađarske kriterije na tom mjestu “previše pohrvatio”.

Mol je slanjem Fasimona, pak, pokazao da mu je Ina izuzetno važna, pa je uputila u Zagreb jednog od svojih najiskusnijih rukovoditelja. On se dokazao još u Mađarskoj kada je uspješno povećao proizvodnju ugljikovodika na starim mađarskim bušotinama, te je pod njegovim vodstvom golema rafinerija Dunav u Mađarskoj postala jedna od najefikasnijih u Europi. Mol ga je prikazao kao osobu koja je od te tvrtke učinila izvrsnu i efikasnu organizaciju.

No, za njih je najpoznatiji kao odličan pregovarač, uspješno je priveo prodaju Molove veleprodaje plina E.on-u 2006. Bio je i generalni direktor Mola u Rusiji. Tko će zamijeniti takvu osobu takvog ranga, bit će zanimljivo promatrati.

Formalno iz Mola nakon sastanka s Filipovićem nisu iznosili svoje stavove i komentirali zahtjeve Vlade i daljnji razvoj događaja, a novi krug pregovora između Filipovića i Molovih pregovarača najavljen je za idući tjedan.