Kao što su nakon ožujskog paketa jednoglasno izražavali nezadovoljstvo, tako je dopunski travanjski paket Vladine pomoći gospodarstvu naišao na opće odobravanje poduzetnika.

Praktično sve njihove glavne zahtjeve Vlada je prihvatila – od pitanja otpisa (a ne samo odgoda) u plaćanju poreza i doprinosa, pa do iznosa (su)financiranja plaća za radnike kod poslodavaca kojima su zbog koronavirusa ugrožena radna mjesta i, konačno, proširenja naplate PDV-a tek po naplati faktura na veliku većinu poduzetnika.

Uz tek poneku primjedbu sporednog značaja i Inicijativa Glas poduzetnika i HUP i HGK gotovo orkestrirano su javno pozdravili objavu novog seta mjera za koje su na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojeni provedbeni akti.

Travanjski paket uključuje i niz drugih mjera manjeg intenziteta (za turizam, poljoprivredu, predaje financijskih izvješća isl.).

Usto, dio njega su i naputci vezani uz ograničenja potrošnje proračunskih i izvanproračunskih korisika te javnih/državnih poduzeća, kao i najava otvaranja razgovora sa socijalnim partnerima o pitanju plaća i pojedinih prava zaposlenih u javnom sektoru.

U ovoj rundi fokus je bio na poduzetništvu, a nakon što su građanima već u prvom setu omogućeni moratoriji na kreditne obveze i neke mjere vezane uz porezne obveze, “u nekom od idućih krugova oni bi mogli ponovno biti više u fokusu”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Za očuvanje radnih mjesta država će poduzetnicima kojima su ona zbog koronakrize ugrožena umjesto minimalne plaće od 3250 kuna u iduća dva mjeseca (su)financirati isplatu plaća radnicima u iznosu 4000 kuna neto, odnosno s doprinosima koje će preuzeti na sebe ukupno 5460 kuna, s tim da će kod isplata za ožujak (za koje prijave traju do 5. travnja) uz minimalac preuzeti prateće doprinose.

Trenutno su za tu mjeru poslodavci prijavili oko 400.000 radnika, a kako se očekuje da će taj broj još narasti, računa se da bi ona u tri mjesec mogla stajati (više od) 8,5 milijardi kuna.

Kad je riječ o oslobođenju plaćanja porez na dobit i dohodak te doprinosa, potpuno ili djelomično oni su predviđeni za poduzetnike kod kojih se utjecaj epidemije očtuje (ili će se tek vidjeti) u padu prihoda na godišnjoj razini za više od 50 posto. Oni s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna (a takvih j 93%) koji imaju pad prihoda veći od 50 posto mogu računati na potpuni otpis.

Kod poduzetnika s prihodima većim o tog praga otpis će biti djelomičan, proporcionalno padu prihoda, a za ostatak ostaje opcija odgode, a potom i obročna otplata do 24 mjeseca. Odgodne zahtjeve, inače, dosad je podnijelo više od 62.000 poduzetnika.

Za veće poduzetnike (iznad 7,5 mil. kuna prihoda) novost je da će za trajanja izvanredne epidemiološke situacije i oni moći plaćati PDV tek po naplati izdanih računa.

Dakle, ono što nije naplaćeno ide u odgodu, a naplaćeno se uplaćuje u državni proračun, objasnio je ministar Marić ističući kako se to proširenje uvodi i na PDV pri uvozu, i to na svu robu (dosad je to vrijedilo samo za strojeve i opremu) .

Prema procjenama Vlade paket mjera pomoći gospodarstvu s drugim je krugom znatno “otežao”. Procjene su da će u samo tri mjeseca državni proračun stajati oko 45 milijardi kuna ili nešto više od 11 posto BDP-a.

S jedne strane dio ekonomista, među kojima i Josip Budimir, osim pozitivnog komentara u cjelini, smatra da je šteta što se “zbog robovanja birokratskom pristupu išlo na selektivan pristup” pa različit tretman u pogledu poreznih mjera ima netko kome je prihod pao 49 i onaj s padom od 50%.

No, neki ekonomisti koji smatraju da je Vlada fiskalne kapacitete malo previše podredila političkim ciljevima u izbornoj godini, upozoravaju među ostalim, na razne manevre kojima bi mogli pribjegavati mnogi poduzetnici ne bili ostvarili pravo na (veći) otpis, državno sufinanciranje plaća ili općenito povoljniji tretman.

Vlada je zbog mjera u borbi s koronakrizom izmijenila i Zakon o izvršavnju državnog proračuna, čime je skinula ograničenje po računu financiranja kojim je za 2020. bilo predviđeno zaduženje za 27 milijardi kuna.

No, nismo čuli nikakve procjene koliko se s podebljanim paketom mjera povećavaju bruto potrebe financiranja države i ima li se plan kako će se one namiriti te koliko bi barem uz postojeći tromjesečni paket pomoći mogla porasti razina javnog duga.

Premda su trenutno procjene veoma nezahvalan posao, među ekonomskim stručnjacima već se barata s porastom bruto potreba financiranja u 2020. na blizu deset milijardi eura te okretnju putanje javnog duga preko 80, odnosno prema 90 posto BDP-a već ove godine.

Ministar financija Zdravko Marić nesumnjivo je svjestan rizika, kao što je sigurno registrirao i pogoršanje izgleda kreditnog rejtinga s pozitivnih na stabilne (na BBB ocjeni) kojim se već jučer oglasila rejting agencija Fitch.

Ne bez razloga je i prilikom predstavljanja mjera poduzetnicima poručio kako su te mjere i izraz povjerenja te da očekuje da će i oni odgovoriti na isti način, s povjerenjem, odgovorno i solidarno.