Hrvatska neće ići putem Švedske i uvoditi digitalnu valutu, ali će od prosinca imati sustav instant paymenta ne samo u eurima već i u kunama. Najavio je to na konferenciji BUG F2 Future of Fintech u Zagrebu izvršni direktor sektora za platni promet HNB-a Ivan Biluš.

Novi će sustav najviše pomoći bankama da se nose s navalom fintech igrača, posebno Appleom, Amazonom, Facebookom, Googleom i Microsoftom. No, utjecat će i na odnos snaga s kartičarima kojima je brzo plaćanje i to bilo gdje, možda i najvažniji adut. Biluš je naveo da je sustav koji će podržati HNB sustav instantnog plaćanja TIPS koji će 30. studenog pustiti u pogon Europska središnja banka (ECB).

“Od siječnja 2019. imat ćemo u Hrvatskoj ne samo europski instant payment koji se temelji na euru već i hrvatski, koji će omogućiti instantno prebacivanje kuna”, kaže Biluš. Pojasnio je da će banke u Hrvatskoj već od prosinca moći s HNB-om dogovarati novu uslugu, ali i istaknuo da ne očekuje da će prvi komercijalni primjer usluge biti na tržištu prije siječnja.

TIPS će omogućiti bankama da ponude usluge kakve nude fintechi u SAD-u i Velikoj Britaniji, gdje korisnici mogu izravno sa svog računa u banci, IBAN-a, brzo i jednostavno novac prebacivati na tuđi IBAN, račun.

Neke od najpoznatijih aplikacija za brzo plćanje su primjerice PayPal, Venmo, Square Cash i Zelle, ali i Google Wallet te Facebook Messenger. One još nisu dostupne s takvom funkcionalnosti na hrvatskom tržištu.

Biluš je više puta tijekom svog izlaganja ponovio da je utrka između fintecha i banka neravnopravna, ali da veće promjene očekuje tek kratkoročno i to s obje strane. Naveo je da se EU s ECB-om drži svojih interesa da se stvori jedinstveno digitalno tržište EU i da je to natjeralo središnju banku da uđe u ovakav biznis.

Iako je ECB inicijalno najavio da će TIPS biti 0,2 eurocenta po transakciji, raditi transfer u roku od 10 sekundi i postaviti limit na iznos transakcije na 15.000 eura, izvršni direktor sektora za platni promet u HNB-u tvrdi da će trošak transakcije biti 0,1 ocent i da će se transfer novca raditi u najviše 2 sekunde.

Govoreći o digitalnom novcu, posebno u kontekstu rasprave treba li Hrvatska kriptokunu ili ne, istaknuo je primjer Švedske koja je zbog visoke razine digitalnih plaćanja te razvijanja prakse gdje trgovci i banke počinju klijentima odbijati primitak papirnatih kruna odlučila uvesti i digitalnu krunu.