S obzirom na ogromnu količinu propisa koji se mijenjaju poslodavcima je izuzetno teško pratiti sve promjene pravne regulative i poslovati u skladu s njima. Pravna nesigurnost sigurno je jedan od najvećih problema s kojima se susreću domaći, a još više i strani investitori koji nisu navikli na mijenjanje propisa na dnevnoj bazi.

Mijenjanjem propisa mijenjaju se i troškovi poslovanja, pa čak, u nekim slučajevima, i mogućnost daljnjeg poslovanja.Najveće izmjene ove godine zahvatile su porezno i radno i socijalno zakonodavstvo, a početkom iduće godine stupaju na snagu i još neke, važne izmjene. Zakon o radu kao jedan od najviše medijski isticanih zakona neće u primjenu sa 1.1. 2014. godine jer je još u fazi pregovora, te ide kroz dva čitanja.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Sabor je 29.11.2013. godine donio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), te se čeka njegova objava u Narodnim novinama. Prema Vladinu prijedlogu, odmah po stupanju Zakona na snagu, sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezivale bi se dnevne novine otisnute na papiru nakladnika koji imaju statut medija, osim novina koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju.  Odredbom se izjednačava oporezivanje sniženom stopom od 5 posto svih dnevnih novina, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, neovisno o broju riječi. Ovakvo rješenje rezultat je i mišljenja Ustavnog suda, koji je temeljem prijedloga  određenih novinskih nakladnika razmatrao ove odredbe. Isto tako od 1.1.2014. godine temeljem ovog Zakona međustopa  poreza na dodanu vrijednost od 10 posto povećat će se na 13 posto. Ta se stopa odnosi na ugostiteljstvo i turizam, periodične časopise, šećer, jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode, ulaznice na koncerte te na časopise za kulturu i umjetnost.Nadalje, izmjenama se proširuje  popis dobara koja se mogu smještati u porezna skladišta i isporučivati unutar njih Mijenja se odredba o poreznoj osnovici pri stjecanju dobara iz druge države članice EU zbog jasnije primjene,  a mijenja se i odredba o obvezi plaćanja PDV-a kada hrvatskom poreznom obvezniku, odnosno pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, isporuku dobara ili usluga obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

Zakon o porezu na dohodak

Sabor je 4.12.2013. godine donio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak), te se čeka njegova objava u Narodnim novinama.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak  ukidaju se  porezne olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, ali ih se od 1. siječnja iduće godine zamjenjuje potporama koje proizlaze iz propisa o regionalnom razvoju.Porezni obveznici s potpomognutih i brdsko-planinskih područja uvećani osobni odbitak i umanjenje poreza za samostalnu djelatnost koriste do kraja ove godine, u godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. godinu. Međutim, uz ukidanje sadašnjih olakšica, od 1. siječnja 2014. propisuju se olakšice za područja koja se smatraju nerazvijenima prema kriteriju razvijenosti.Iako je najavljeno uvođenje  obveza podnošenja godišnje porezne prijave za fizičke osobe koje u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak, s primjenom od 1. siječnja 2014. odnosno pri prijavi za 2014. godinu od toga se odustalo. Naime, na 127., telefonskoj sjednici Vlade RH, održane 2.12.2013. godine, donijeti su amandmani kojima je  Vlada odustala od oporezivanja drugog dohotka, barem za sada.Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 79/13 od 27.6.2013. godine) propisan je novi Obrazac JOPPD koji stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine. Pri tome je važno reći da se na  obrascu JOPPD izvješćuje  već o plaći za prosinac 2013. koja se isplaćuje nakon 1. siječnja 2014. godine. Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce: Obrazac ID, Obrazac ID-1, Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.Za sve porezne obveznike od 1. siječnja 2014. godine biti će obavezno slanje JOPPD obrasca putem ePorezne, a  iznimno obrazac u papirnatom obliku dostavlja isplatitelj primitka, obveznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik koji će iskazati podatak za 3 ili manje fizičkih osoba i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koristiti sustav ePorezne (npr. obveznici PDV-a) Obrazac se podnosi za primitke od: nesamostalnog rada, imovinskih prava, kapitala, osiguranja, drugi dohodak, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaća porez, primitke koji bi bili oporezivi da ugovorima nije uređeno drukčije, primitke na koje se ne plaća predujam poreza – inozemni dohodak i primitke po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi prema posebnim propisima po čijoj se osnovi ne utvrđuje dohodak. Obrazac podnosi  isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici.
Važni su rokovi podnošenja podataka:

1. Na dan isplate primitka/nastanka obveze doprinosa ako nema isplate ili sljedeći radni dan, i za neoporezive isplate dividendi 
2. Zadnji dan u mjesecu ili sljedeći dan, primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada i drugog dohotka, mirovine od HZMO, drugi dohodak sezoncima u poljoprivredi
3. Do 15. za protekli mjesec – zbirno po osiguraniku i istoj osnovi  – bilo koji dan od dana isplate a najkasnije do 15. za protekli mjesec, za neoporezive primitke, za radnike koji koriste prava iz osiguranja 
4. U roku 8 dana, izravno iz inozemstva, zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama, ili predstavništvu ili organizaciji koja u RH ima diplomatski imunitet
5. Zbirno godišnje izvješće za sve isplate tijekom godine – na zahtjev PU, kamate od banaka i sl. i po vrijed. papirima, od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. 

Zakon o porezu na dohodak

Sabor je 29.11.2013. godine donio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, te se čeka njegova objava u Narodnim novinama.Sukladno Zakonu utvrđuje se  kao porezno priznati rashod iznos otpisa potraživanja od poduzetnika po osnovi plasiranih poduzetničkih kredita, ako kreditna institucija, uvažavajući propise koje nalaže Hrvatska narodna banka te druge kriterije i postupke kreditne institucije, izvrši otpis poduzetniku kojemu dugovi po osnovi odobrenog poduzetničkog kredita ugrožavaju nastavak poslovanja. Ovim Zakonom proširuju se odredbe o nepriznavanju troškova kamata po osnovi zajmova primljenih od dioničara i članova društva i na sve izravno i neizravno povezane osobe, odnosno na članove grupe. Tako se sada postojeće odredbe vezane za kapitalizaciju ne bi više primjenjivale samo na dioničare i članove društva nego i na članove grupe s ciljem neutralizacije namjernog umanjenja porezne osnovice temeljem troškova po osnovi kamata.Propisuje se i drugačiji način utvrđivanja plaćanja predujmova poreza na dobit na način da se prilikom izračuna predujma poreza koji se plaća u tijeku poreznog razdoblja, a koji se utvrđuje na temelju podnesene porezne prijave za prethodno porezno razdoblje, ne uzimaju u obzir porezne olakšice, s izuzetkom poreznih olakšica koje se odobravaju za više poreznih razdoblja.Propisane su porezne olakšice poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.
Predložene porezne olakšice u obliku: 

• oslobođenja od plaćanja poreza na dobit za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave koje se prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske utvrđuje kao potpomognuto područje I. skupine ili na području Grada Vukovara, te koji zapošljavaju propisani broj zaposlenika, 
• plaćanja poreza na dobit po smanjenoj poreznoj stopi u visini 10% za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave koje se prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske utvrđuje kao potpomognuto područje II. skupine ili na području Grada Vukovara, te koji zapošljavaju propisani broj zaposlenika, 

mogu se koristiti primjenom odgovarajućih pravila "de minimis", odnosno u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti te nemaju vremensko ograničenje.
Isto tako propisuje se drugačiji način utvrđivanja porezno priznatih rashoda po osnovi reprezentacije, te bi porezno priznati rashod bili troškovi darova s otisnutim znakom tvrtke ili roba iz asortimana poreznog obveznika, vrijednosti do 160,00 kuna, a ne kao do sada vrijednosti do 80,00 kuna.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Sabor je 29.11.2013. godine donio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te se čeka njegova objava u Narodnim novinama. Ovim izmjenama Zakona zapravo se Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br.: 112 od 06.09.2013.) pretače u Zakon, koji nažalost opet nismo dobili u pročišćenom tekstu. Izmjenama se: Točno  propisuje tko podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka,  Dopunjuje se sadržaj izviješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika dodavanjem popisa svih postupaka (parničnih, upravnih, ovršnih, postupaka osiguranja itd.) koje dužnik vodi prema trećima.  Prilagođavaju se rokovi za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja na način da se postojeći rok od 30 dana skraćuje na 15 dana uz istovremeno omogućavanje dužniku da, nakon ročišta za glasovanje na kojem plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja do novog ročišta za glasovanje. Detaljnije i preciznije se propisuje postupanje Financijske agencije glede evidentiranja, a i izvršavanja zaprimljenih osnova za plaćanje na teret dužnika, a ovisno o tome kada je osnova za plaćanje nastala i kada je ista zaprimljena u Očevidniku za plaćanje. Omogućava se zaprimanje osnova za plaćanje vjerovnika prioritetnih tražbina i nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, kako se ti vjerovnici ne bi doveli u nepovoljniji položaj, budući da ne prijavljuju svoje tražbine u postupak predstečajne nagodbe. Ujedno se onemogućava dužniku izbjegavanje plaćanja prioritetnih tražbina. Propisano je postupanje Financijske agencije vezano za provedbu ovrhe po računima dužnika pojedinca na način da će i nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, evidentirati i izvršavati samo osnove za plaćanje koje se odnose na tražbine koje ne proizlaze iz obavljanja djelatnosti kao na primjer uzdržavanje djeteta, stambeni kredit i sl. Propisano je postupanje Financijske agencije i banaka koje vode transakcijske račune poslovnih subjekata u uvjetima njihove blokade, na način da se nalaže zapljena novčanih sredstava u određenom iznosu ovisno o tome o kojem se poslovnom subjektu radi u smislu računovodstvenih propisa, a u cilju osiguranja novčanih troškova postupaka predstečajne nagodbe. Zaplijenjena sredstva, u slučaju pokretanje postupka predstečajne nagodbe osigurala bi namirenje troškova toga postupka. Određeno je da u postupku sklapanja nagodbe pred trgovačkim sudom, Republiku Hrvatsku zastupa Državno odvjetništvo sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu.  Trenutno, mnogi nacionalni stečajni zakoni u EU uređuju predstečajni postupak i druge hibridne postupke. Predstečajni postupak može se okarakterizirati kao postupak pod nadzorom suda ili upravnog tijela u kojem se dužniku u financijskim teškoćama daje prilika za restrukturiranje u predstečajnoj fazi kako bi se izbjegao početak stečajnog postupka u klasičnom smislu.  Hibridni postupak je postupak u kojem je dužnik zadržava određenu kontrolu nad svojom imovinom i poslove pod nadzorom suda ili stručnjaka za insolventnost. 

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija na javnoj je raspravi koja je otvorena do 6.12.2013. godine. Ovim se Zakonom uređuje okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija i to knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, načela priznavanja elemenata financijskih izvještaja, financijsko izvještavanje, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad financijskim poslovanjem i računovodstvom i druga područja koja se odnose na financijsko upravljanje i kontrolu neprofitnih organizacija. Socijalni partneri su protiv ovog Zakona odnosno protiv toga da ovaj Zakon obvezuje i njih. U prijedlogu Zakona ovakvom obvezom obuhvaćeni su i sindikati i poslodavci što nije u skladu s  Konvencijama Međunarodne organizacije rada. S obzirom na ulogu koju ima u društvu, odnosno kao socijalan partner Vladi RH, iznimno je bitno da se država niti na koji način ne upliće u organizaciju, financiranje i  poslovanje udruga poslodavaca i sindikata, te bi kontrola financiranja bila napad na nezavisnost udruga. Sukladno MOR-ovoj  Konvenciji 87. o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje Međunarodne organizacije rada, članku 3., udruge radnika i poslodavaca imaju pravo izraditi svoje statute i pravila, potpuno slobodno birati svoje predstavnike, organizirati svoje upravljanje i djelatnosti i utvrditi svoje programe. Pri tome javne se vlasti moraju suzdržavati od svakog uplitanja koje bi ograničavalo to pravo ili ometalo njegovo zakonito ostvarivanje. Osim toga socijalni partneri redovito nadležnim institucijama dostavlja tromjesečne izvještaje, kao i godišnji financijski izvještaj,  te država, odnosno Ministartsvo financija, ukoliko želi, može vidjeti kompletno financijsko poslovanje udruga. Nadalje kako se sindikati i poslodavci ne finaniciraju iz državnog proračuna, ne postoji opravdani razlog za uvođenje ovakve financijske kontrole.

Zakon o radu

Radi se o Zakonu koji je najavljen kao velika reforma koja je trebala stupiti na snagu s 1.1.2014. godine, međutim Zakon sasvim sigurno neće stupiti na snagu s 1.3.2014. godine jer je Vlada odustala čak i od njegovog prvog čitanja u Saboru do kraja ove godine. No unatoč tome svakako se treba kratko osvrnuti i na njegove izmjene. Ono što je dobro u prijedlogu Zakona kakav je trebao ići na sjednicu Vlade, je da je radno vrijeme fleksibilizirano i to  na način da se u referentnom razdoblju može raditi i do 56 sati tjedno, s time da se u tom razdoblju koje poslodavac odredi,  fond sati mora nivelirati i svesti na prosječnih 40, odnosno 48 sati s prekovremenim. Dakle otvara se mogućnost nejednakog rasporeda radnog vremena  s time da se postavlja gornja tjedna granica koja je za 8 sati viša nego sada. Pri tome je važno naglasiti da radnik koji je radio jedno vrijeme 56 sati drugi dio radnog vremena neće raditi uopće ili će raditi puno manje od 8 sati. Također, nešto su olakšani uvjeti za zapošljavanje preko agencija za privremeno zapošljavanje, ograničenje trajanja zapošljavanja preko agencija za privremeno zapošljavanje podignuto je s godine dana na tri godine. Usluge privremenog zapošljavanja korisne su u situacijama povećanih troškova računovodstva i administracije, kod potreba za sezonskom radnom snagom, potrebe za projektnim angažmanom ljudi, kod popunjavanja radnog mjesta u slučaju duljih odsutnosti postojećih radnika ili kada imate ograničenje za dodatno zapošljavanje ili u bilo kojoj drugoj situaciji koja zahtjeva veću fleksibilnost u upravljanju ljudskim resursima. Zato mislimo da je ovo jako bitna izmjena. Od pozitivnih promjena možemo još izdvojiti činjenicu da je jasno definirano pravilo o razmjernosti materijalnih prva radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) kod zapošljavanja s nepunim radnim vremenom, te da bolovanje prekida otkazni rok ali  ugovor o radu prestaje maksimalno 6 mjeseci nakon uručenja otkaza bez obzira na bolovanje. Ono što je loša promjena je mogućnost organiziranja štrajka  čim je plaća dospjela, a nije isplaćena (brisan je rok od 30 dana od dospjelosti za organiziranje štrajka). Nadalje, rok zastare prava iz radnih odnosa produžuje se s tri na pet godina ( što znači pravnu nesigurnost za poslodavac koji može pet godina očekivati eventualnu tužbu), a otežavaju se i uvjeti za organiziranje radničkih vijeća od strane samih radnika, pa se time promovira dominacija sindikata nad radničkim vijećima. Članovima radničkih vijeća onemogućava se članstvo u nadzornom ili drugom odgovarajućem tijelu poslodavca. No kako Zakon još nije bio niti u Saboru na prvom čitanju teško je reći kako će izgledatiu konačnici.

Zakon o inspektoratu rada

Prijedlogom Zakona koji je također bio predviđen za stupanje na snagu sa 1.1.2014. godine, što se sigurno neće dogoditi, ustrojava se poseban inspektorat rada  kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Inspektori će se baviti nadzorom iz radnih odnosa i zaštite na radu, te bi trebali imati i preventivnu ulogu, a ne samo sankcioniranje propusta.  Međutim niti u novom Zakonu nije dovoljno naglašena savjetodavna i preventivna funkcija inspektorata, a propisane su  previsoke prekršajne kazne (120.000,00 – 150.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu). Isto tako premalo ovlasti i samostalnosti dano je ravnatelju inspektorata rada (glavnog inspektora rada RH), dok je svakako prenaglašena uloga ministra nadležnog za rad što ne bi trebala biti njegova uloga. Naime, prema prijedlogu Zakona ministar donosi godišnji Program rada, ministar na prijedlog ravnatelja daje upute i objašnjenja za obavljanje inspekcijskih nadzora i sl.). Ono što je svakako dobro je činjenica da novi Zakon o radu predviđa da će jako puno dosadašnjeg kažnjavanja poslodavaca biti zamijenjeno s opomenama i to smatramo velikim pomakom na bolje.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Prijedlogom Zakona, koji je usvojen na sjednici Vlade, održane 5.12.2013. godine uvodi se kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom, na način da se propisuje obveza zapošljavanja i za realni sektor, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti koju poslodavci obavljaju. Drugim riječima, svi poslodavci imati će obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ukoliko poslodavac nije u mogućnosti zaposliti osobu s invaliditetom predviđena je  mogućnost korištenja zamjenske kvote te obveza plaćanja novčane naknade za neispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja. Također, poslodavci će biti dodatno stimulirani uvođenjem novčane nagrade ako zaposle više osoba s invaliditetom od propisane kvote, odnosno ako zaposle osobu s invaliditetom, a nisu obveznici kvotnog zapošljavanja. Isto tako definiraju se osobe s invaliditetom u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, kao i još važnija definicija a to su  osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću. 

Zakon o zaštiti na radu
Predviđalo se njegovo stupanje na snagu sa 1.1.2014. godine, međutim nije izgledno njegovo donošenje s  obzirom da još nije prošao niti Vladu. Zakon je još u radnoj verziji  i mijenja se pa je teško reći kako će u konačnici izgledati. Razlog donošenja je neučinkovitost sustava zaštite na radu, nepostojanje središnje institucije odgovorne i nadležne za prikupljanje, obradu, interpretaciju i izvješćivanje o svim činjenicama u vezi sa štetnim događajima na radu i u vezi s radom, nedovoljni administrativni kapaciteti, neučinkovita koordinacija, nekooperativnost, različiti pristup rješavanju problema i ostale administrativne prepreke. Iako je prvotno bilo predviđeno uvođenje polica osiguranja umjesto doprinosa za zaštitu na radu, što bi bio novi veliki namet gospodarstvu, od tog se modela najvjerojatnije odustalo. Između ostalog, vjerojatno će se zakonom smanjiti iznosi novčanih prekršajnih kazni te će se pojačati preventivna uloga u zaštiti na radu. Hrvatska udruga poslodavaca nije podržala Prijedlog Zakona budući da je isti nedorečeni i nedovršen, a s predviđenom primjenom za mjesec i pol dana  ne ostavlja vremena za nužne pripreme i prilagodbu te edukaciju svih čimbenika u području zaštite na radu. Osim toga nemamo uvid u sve prateće podzakonske akte koje treba donijeti temeljem ovog Zakona,  a bez toga nemoguće  je uopće procijeniti njegov sadržaj i primjenu.

Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta 

Sa 1.1.2014. godine  trebao je stupiti na snagu i Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta no također nam nije poznat njegov trenutan status. Zakon propisuje uvjete, visinu i način ostvarivanja potpora za očuvanje radnih mjesta, skraćivanjem punog radnog vremena i obrazovanjem ili osposobljavanjem radnika tijekom razdoblja u kojem ne rade iz opravdanih razloga. Poslodavac koji u cilju očuvanja radnih mjesta skrati trajanje punog radnog vremena i kao puno radno vrijeme za pojedinog radnika odredi radno vrijeme u od najmanje šezdeset posto punog radnog vremena prije njegovog skraćivanja, može koristiti potporu za broj radnih sati za koje je skratio radno vrijeme ( naravno ako zadovoljava uvjete iz  Zakona). Jedan od uvjeta za poslodavca da bi koristio potpore je izrada program za očuvanje radnih mjesta za korištenje potpore za skraćivanje punog radnog vremena, koji mora sadržavati:

1. podatke o financijskom poslovanju (godišnji financijski izvještaj za proteklu godinu poslodavca koji je obveznik poreza na dobit, prijava poreza na dohodak s pregledom poslovnih primitaka i izdataka za poslodavca koji je obveznik poreza na dohodak), 
2. podatke o svim mjerama koje je poslodavac proveo, provodi ili ih planira provesti kako bi očuvao radna mjesta, 
3. podatke o skraćenom broju radnih sati i planirano trajanje razdoblja skraćenog radnog vremena, 
4. obrazložene razloge skraćivanja radnog vremena,
5. broj radnika i njihova radna mjesta koji su obuhvaćeni skraćivanjem radnog vremena, te
6. podatak o broju očuvanih radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena.

Isto tako, poslodavac  mora napraviti program za očuvanje radnih mjesta za korištenje potpore za obrazovanje ili osposobljavanje u razdoblju tijekom kojeg radnik ne radi iz opravdanih razloga:
obrazložene razloge koji su doveli do značajnog smanjenja opsega posla, 

1. broj radnika koji zbog smanjenja opsega posla ne rade, 
2. razdoblje u kojem će trajati smanjenje opsega posla, i
3. podatke o potrebnom obrazovanju odnosno utvrđen program obrazovanja ili osposobljavanja radnika koji će omogućiti povratak na rad radnicima koji privremeno ne rade iz opravdanih razloga i broj takvih radnika.
4. Bez obzira na eventualnu kompliciranost u provedbi ovog Zakona pozdravljamo napore donošenja istog, te se nadamo njegovoj skoroj primjeni.

Zakon o povremenim poslovima

Ovaj Zakon, kao i Zakon o radu najavljivan je kao najveća reforma međutim od njega  je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odustalo u obliku u kojem ga je predložilo jer ga nitko nije podržao, te će se krenuti u nove pregovore oko njegovog sadržaja.Njime se treba odrediti značenje povremenih poslova, odnosno urediti temelj i sadržaj posebnog obveznog odnosa koji se između sudionika sklapa radi izvedbe određenih povremenih poslova, a čija obilježja i obavljanje nisu drugim posebnim propisima određena i uređena kao oblik radnih ili drugih obveznih odnosa. Prijedlogom zakona trebao se uvesti  u sustav Ugovor o obavljanju jednostavnih povremenih poslova  odnosno ugovor kojim se izvođač posla obvezuje obaviti određeni posao za naručitelja posla, a naručitelj posla se obvezuje izvođaču posla za takav obavljeni posao platiti naknadu, putem naloga naznačenog na vrijednosnom kuponu koji je sastavni dio toga ugovora i koji sadrži sve bitne sastojke sukladno Zakonu. Kada je riječ o "ugovoru o obavljanju jednostavnih povremenih poslova" HUP je mišljenja  kako će angažiranje fizičke osobe za obavljanje pojedinih poslova, a za što nije predviđen nikakav uvjet niti sustavno praćenje, stvoriti ozbiljnu nelojalnu konkurenciju. Naime, predmetni nacrt prijedloga omogućava "bilo kome" tj. i osobama bez kvalifikacija i zadovoljenih potrebnih kriterija  da obavlja pojedine poslove i time ugrozi poduzetnike koji te iste poslove obavljaju u za to registriranim djelatnostima i posluju pod zadanim uvjetima s nizom obaveza. Što se tiče "ugovora o obavljanju jednostavnih dopunskih poslova" nejasno nam je u čemu predlagatelj vidio atraktivnost i isplativost korištenja ove vrste ugovora. Ne snižavanje doprinosa i određivanje zatvorene klauzule kad su u pitanju vrste poslova koje se temeljem takvog ugovora mogu obavljati svakako nije ono što poslodavci trebaju.
Naime, prema prijedlogu Zakon dopunski povremeni poslovi su:

1. poslovi koji podržavaju obavljanje zanimanja organiziranih u okviru ugostiteljske djelatnosti i usluga u turizmu sukladno posebnim propisima,
2. poslovi anketiranja,
3. poslovi očitavanja brojila u vodoopskrbi i energetici,
4. dijeljenje letaka, kataloga, reklamnih poruka i besplatnih novina.

Ovakva zatvorena klauzula potpuno je nepotrebna i nerealna i upravo zbog navedenog Zakon nismo mogli podržati. Nadamo se da će novi prijedlog Zakona biti bolji.

Zakon o mirovinskom osiguranju

Na 129. Sjednici Vlade održanoj 5.12.2013. godine usvojen je  Zakon o mirovinskom osiguranju. Veliki su izmjene koje donosi ovaj zakon, ali za same poslodavce vjerojatno najbitnija izmjena je  skraćivanje roka za prijavu/odjavu radnika na mirovinsko osiguranje  s osam dana na 24 sata od početka/prestanka poslovanja ili zaposlenja/osiguranja. Kao razlog ove izmjene ministarstvo navodi omogućavanja bolje kontrole poslodavaca, zaštite radnika i njihovih prava i učinkovitog rada inspektora rada u suzbijanju sive ekonomije i rada na crno te propisivanje inspekcijskog nadzora. Dakle, podatke o početku poslovanja, prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika doprinosa  potrebno je prijaviti u roku od 24 sata od početka ili prestanka poslovanja, odnosno na dan izvršnosti rješenja o upisu ili brisanju u odgovarajući registar, u roku od 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa. Isti je rok za podatke o početku osiguranja, prestanku osiguranja i promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka te za podatke o invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.

Zakon o obrtu

Zakon o obrtu objavljen je u Narodnim novinama br. 143. od 2.12.2013. godine, te stupa na snagu 8 dana od objave, osim odredbe o doprinosu. Naime, od 1.1.12014. uvodi se jedinstvena stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav i bitno se rasterećuje obrtnik kao obveznik komorskog doprinosa koji ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Međutim, unatoč najavama članstvo u komori i dalje je ostalo obvezatno.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi

Zakon o  izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi objavljen je u Narodnim novinama br. 143. od 2.12.2013. godine. Najveće izmjene su  povećanje trenutno važećeg praga  procijenjene vrijednosti nabave do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi i to do 200.000  kn za robe i usluge te 500.000 kn za radove. Dok jedni pozdravljaju ovu izmjenu drugi smatraju da će se ovakvom izmjenom samo povećati netransparentnost ovog postupka. Isto tako otvara se mogućnost sudjelovanja u javnoj nabavi  kompanija koje su u predstečajnoj nagodbi što također otvara prijepore među kompanijama. Dok one koje se nalaze u postupku predstečajne nagodbe vide ovu mogućnost kao njihov "spas" drugi dio gospodarstva smatra ovakvu izmjenu nekorektnu prema zdravom dijelu gospodarstva. Slična je situacija s poskupljenjem žalbenog postupka- to će svakako odvratiti od žalbe dio onih koji to rade iz "hobija" ali će predstavljati veliki trošak onima čije je pravo doista povrijeđeno u postupku javne nabave.

Zakon o gradnji,  Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji

Sva tri Zakona nalaze se trenutno u saborskoj proceduri, te se očekuje njihovo donošenje do kraja godine. Razdvajanje jednog Zakona o građenju i  prostornom uređenju na tri posebna zakona  donijelo je definitivno pojednostavljenje i poboljšanje regulative. Zakoni donose pozitivne pomake vezano u građevinsku struku te  pokrivaju većinu pravnih praznina koje su ostale nakon donošenje Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Ideja ovih zakona je prije svega omogućiti jednoznačno planiranje, pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola, ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola i bolje funkcioniranje cjelokupnog sustava te se zato uvodi nova, jednostavnija procedura, smanjuje se broj razina odlučivanja i pojednostavljuju se potrebna dokumentacija. Jedna od zanimljivijih novina svakako je zabrana oglašavanja nekretnina za prodaju koje nemaju energetski certifikat, što je ako je za vjerovat procjenama 95% nekretnina u RH.

Tarifni sustav proizvodnje električne energije i kogeneracije iz obnovljivih  izvora energije

Novi tarifni sustav koji je Vlada RH usvojila  i koji je objavljen u Narodnim novinama br. 133, od 6.11.2013. godine ( a stupa na snagu sa 1.1.2014. godine) uzrokovati će odustajanje od daljnjeg razvoja preko 70% projekata koji su trenutno u razvoju. Uzrok obustavljanju razvoja projekata nije u samoj činjenici što se cijena smanjuje, već što se ugovorno razdoblje te ugovorna cijena stavlja u neizvjesnost za nove projekte, a samim time bilo koja investicijska kuća ili privatni investitor neće uložiti sredstva u projekte obnovljivih izvora energije. Sa svim ovim izmjenama Tarifnog sustava smanjuju se godišnji prinosi od 20% do 50% što je u najmanju ruku neprihvatljivo.

Zakon o tržištu nafte i naftnim derivatima

Zakon je usvojen na sjednici Vlade održanoj 5.12.2013. godine te se očekuje njegova objava i primjena. Zakonom se ukida Pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kao i Pravilnika o utvrđivanju cijena ukapljenog naftnog plina, te se  predviđa da se cijena naftnih derivata u Republici Hrvatskoj slobodno formira.  Zakonom su izmijenjene i detaljno se uređuju buduće obveze skladištenja operativnih rezervi naftnih derivata za koji su odgovorni energetski subjekti. Prema Zakonu, energetski subjekti dužni su operativne zalihe u količinama koje ovise o njihovom udjelu na tržištu skladištiti u Republici Hrvatskoj.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o visini naknade za uređenje voda

Objavljena je u Narodnim novinama br. 108. od 30.8.2013. godine, te stupa na snagu sa 1.1.2014. godine, a važna je za staklenike,plastenike i vađenje soli. 

Uredba o izmjenama Uredbe o visini vodnog doprinosa

Vjerojatno će se donijeti do kraja godine, Uredbom je predviđeno smanjenje vodnog doprinosa za 15% za poslovne objekte.