Vlada je sredinom studenoga uputila u proceduru i izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se, među ostalim, planira povećati visina novčane kazne za prekršaj neprilagođene brzine s 500 na 1000 kuna.

Predlagatelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, povećanje iznosa kazne obrazložilo je činjenicom da sadašnja visina novčane kazne ne ispunjava svoju svrhu, odnosno počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja činjenja prekršaja, piše Revija HAK.

“Nažalost, moram navesti da je u deset mjeseci 2021. najviše osoba smrtno stradalo zbog brzine neprimjerene uvjetima (35 posto) i zbog nepropisne brzine (3 posto). Ukupno je zbog neprilagođene i nepropisne brzine u ovoj godini smrtno stradalo 99 osoba, odnosno 38 posto od ukupno stradalih 259 osoba do sada u 2021. – upozorio je tad potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kupnja rabljenog automobila

Na svakom trećem autu kilometraža je lažna: Evo kako možete izbjeći prevaru

Dizelaši su više na udaru

Kilometraža lažirana na više od 16 posto rabljenih vozila, a najčešće se ‘štima’ ovih pet modela

Iz kabineta ministra doznaje se kako je primjena propisanih sankcija na kraju 2019. godine rezultirala povoljnim pokazateljima stanja sigurnosti u prometu u odnosu na 2018. godinu, odnosno zabilježeno je: smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 6,1%,  smanjenje broja nesreća s ozlijeđenim osobama za 7,3%, smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom za 5,7%, smanjenje broja poginulih za 6,3%,  smanjenje broja teško ozlijeđenih za 9,3% i smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 7,7%.

No u 2021. godini došlo je do određenog pogoršanja po pitanju sigurnosti na cestama, navode u MUP-u. Naime, prema službenim podacima, od 1. siječnja do 31. listopada ove godine i u usporedbi s istim razdobljem lani zabilježeno je čak 17,8 posto više prometnih nesreća (26.098) te je poginulo 25,7 posto više ljudi (259). I ne samo to, povećanje je zabilježeno u svim parametrima, više je bilo i teških nesreća, i teško i lakše ozlijeđenih.

Napominju kako će se represivne aktivnosti i dalje usmjeravati na nadzor i sankcioniranje prekršaja iz tzv. skupine četiri glavne ubojice u prometu, a to su brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisna uporaba mobitela tijekom vožnje.