Prvi valovi ratnih zbivanja u Ukrajini stigli su i do Hrvatske – ispred poslovnica sankcijama pogođene Sberbanke redovi nervoznih štediša, a navala na do jučer zdravog kreditora prisilila je regulatora na privremeno zatvaranje.
Moratorij traje do utorka u ponoć kada će biti poznato hoće li se banka spašavati ili ne. S obzirom da je moratorij sanacijski mehanizam, upućeni smatraju izglednim da se rješenje traži u sanaciji umjesto kroz likvidaciju ili stečaj.
ECB-ov alarm kao preduvjet
Europska središnja banka u noći s nedjelje na ponedjeljak ocijenila je da Sberbank Europe AG i njezine dvije podružnice u Hrvatskoj i Sloveniji “propadaju ili je vjerojatno da će propasti”.
‘Fail or likely to fail’ je formalno-pravna konstatacija kojom se utvrđuje da vlasnik ne može pronaći tržišno rješenje za banku, preduvjet da uzde od Uprave i Nadzornog odbora koje je postavio vlasnik, može preuzeti sanacijsko tijelo.
“Sberbank Europe AG i njezina društva kćeri doživjeli su značajan odljev depozita zbog utjecaja geopolitičke napetosti na njihov ugled.
Posljedica je pogoršanje njihova likvidnosnog položaja. Nema dostupnih mjera za koje bi bilo realistično očekivati da bi se njima taj položaj mogao popraviti na razini grupe i u svakom društvu kćeri unutar bankovne unije”, ustanovio ECB.
Do utorka u 23:59:59 klijenti ograničeno mogu do računa i novca. “U razdoblju moratorija donesena je odluka kako građani i pravne osobe mogu podizati novac kroz različite kanale do ukupnog iznosa od 7280 kuna, radi se o prosječnoj plaći koju izračunava DZS”, rekao je Roman Šubić, viceguverner HNB-a nadležan za sanaciju kreditnih institucija.
“4000 kuna može se podići u poslovnicama, 2000 na bankomatima te ostalih 1280 kuna putem POS uređaja”, pojasnio je.
Premda od nadležnih od petka stižu umirujuće poruke da je i u najcrnjem scenariju štednja osigurana do 100.000 eura, nervoza raste. Uskoro kreće isplata plaća i mirovina za veljaču, a u problemu su se našli poduzetnici koji svakodnevno poslovanje vode preko Sberbanka.
Neki od njih su u ponedjeljak ujutro kupcima i dobavljačima slali obavijesti da plaćanja prebacuju u druge banke. Iz Fortenove, bivšeg Agrokora, kažu da Sberbank Europe nije vlasnik Fortenova grupe, a situacija sa Sberbank Europe nema nikakav utjecaj na vlasništvo Sberbank Rusija u Fortenova grupi i svakodnevno poslovanje.
Iz HNB-a pojašnjavaju da će do isteka moratorija Jedinstveni sanacijski odbor donijeti odluku o sljedećem koraku uzimajući u obzir očuvanje financijske stabilnosti i javni interes.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da će Vlada pred europskim tijelima “inzistirati da joj se da šansa za sanaciju”, podsjetivši da je u Hrvatskoj uspješno provedeno sedam sanacija, posljednja je bila ona Jadranske banke.
Ogradio se, ipak, da je alternativni scenarij “koji također može biti aktualan” likvidacija, a tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita.
Domaći Sberbank ima gotovo 70 tisuća deponenata čija ukupna osigurana štednja doseže 3,8 milijardi kuna. Fond za osiguranje štednje raspolaže s 5,6 milijardi.
“Moratorij je sanacijski instrument, to je dobra vijest u ovoj situaciji. Sve su indikacije da bi Sberbank mogla u sanaciju”, smatra direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marija Hrebac. Podsjeća da su dosad sve kreditne institucije za koje je ocijenjeno da ih ima smisla sanirati izbjegle likvidaciju i/ili stečaj.
Ključna razlika između Sberbanka i ostalih neslavnih primjera propasti je što u ovom slučaju nije bilo malverzacija i gubitaka već je moratorij posljedica klasične navale na šaltere koju ne može izdržati nijedna banka, neovisno o zdravlju.
Donese li se odluka o sanaciji banka bi nastavila s gotovo normalnim poslovanjem, samo pod palicom HNB-a. Sudbina banke ovisi o procjeni hoće li spašavanje biti rješenje da se izbjegnu šteta za financijski sustav i gospodarstvo i je li to u javnom interesu.
Tada više ne bi bilo govora o eventualnoj isplati osiguranih depozita jer bi, nakon perioda stišavanja panike, svi klijenti trebali moći imati pristup svojim sredstvima neovisno o iznosu.
‘Zeleno svjetlo’ AIK-u
Domaći Sberbank u vlasništvu je austrijskog Sberbank Europe AG-a sa sjedištem u Beču (koji je ruska banka 2012. kupila od grupacije Volksbank). Osim podružnica u Hrvatskoj i Sloveniji (na koje se odnosi odluka ECB-a), grupacija posluje u BiH, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji. Poslovanje je privremeno zaustavljeno u svim zemljama.
Češka je najavila ukidanje bankarske licencije, u Srbiji je AIK banka dobila zeleno svjetlo za preuzimanje, dok je u BiH agencija za depozite u Sarajevu preuzela kontrolu, dok je izostao potez pandana u Republici Srpskoj.
U studenom je ruski Sberbank objavio je poslovanje u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Mađarskoj prodano je grupaciji Miodraga Kostića, u medijima poznatog kao ‘srpski kralj šećera’.
U ponedjeljak je njegova Gorenjska banka objavila da je u trenutnoj situaciji “neizvediva” kupnja poslovanja u Sloveniji. Na pitanje u kojoj je fazi prodaja u Hrvatskoj neslužbeno nismo dobili odgovor iz AIK banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu