Kako bi oživjeli kontinentalni turizam i domaći turistički promet, u Ministarstvu turizma intenzivno razmatraju uvođenje svojevrsnih vaučera koje bi dijelili poslodavci, a država bi im zauzvrat smanjila stopu poreza na dohodak na uplaćene iznose. Slične modele u krizi su razvile mnoge europske zemlje da pojačaju domaću potrošnju, poput Francuske, Njemačke i Austrije, a Hrvatska će razmotriti mađarski model, otkrio je za Poslovni dnevnik ministar Anton Kliman koji se sa svojim suradnicima uskoro sprema u Budimpeštu kako bi se upoznao s njihovim modelom vaučera, koji je u četiri godine domaći turistički promet digao za čak 40 posto.

Projekt podržavaju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a da bi mu se svakako priključili za sad su nam potvrdili u Agrokoru, jer smatraju da kontinentalni turizam ima značajne vrijednosti."Cilj je pomoći kontinentu na način da oživimo domaće tržište. Možemo govoriti što hoćemo, no na kontinentu ne možemo očekivati desetke tisuća stranih turista, te moramo naći modele kako motivirati domaćeg turista. Razmatramo mađarski model, kojim daju potporu kroz porez na dohodak, nešto slično našem regresu, no ova bi se potpora mogla koristiti samo za turističke usluge u Hrvatskoj", otkriva za Poslovni dnevnik ministar Kliman.

Konkretno, karticama koje bi dobivali od poslodavaca domaći turisti bi plaćali manje, primjerice, za smještaj 25, 30 posto, za restoranske usluge 10 posto, za welness 10 posto i slično. Poslodavcima bi se na te iznose umanjio porez na dohodak. Kliman ističe da je ideju već spomenuo ministru financija Zdravku Mariću, i siguran je da će ga na primjeru drugih zemalja i analize pokušati uvjeriti u to da model potpore kontinentalnom turizmu može donijeti višestruku korist ne samo za turizam. Bili smo nedavno u Slavoniji i Zagorju i sami se uvjerili da se u krajevima na kontinentu ima što vidjeti i što raditi, od kulture, tradicije, gastro ponude, a na žalost mnogi gradovi u tim krajevima ne žive kako bi trebali, nemaju goste, ljudi se iseljavaju. Država ima zadaću oživjeti te krajeve uz pomoć poduzetnika", smatra Kliman, te dodaje da se u program mogu uključiti i drugi sektori, poput poljoprivrede kroz proizvode koji se mogu plasirati kroz OPG-ove na kontinentu.

"Uvjeren sam da jednom kad netko dođe u te destinancije, neće drugi put trebati karticu za potpore kad vidi ponudu. Cilj nam je pokrenuti cijeli kotač, pokrenuti i putnike i poduzetnike, a mi kao država moramo dati prvi impuls. Ako treba s nekim rješenjima plesati po rubu, treba zaplesati", smatra ministar. Statistika pokazuje da se radi o velikom izazovu. U 2015. od svih turističkih dolazaka 11,6 posto su ostvarili domaći turisti koji su imali 5,7 milijuna noćenja, no od toga je 4,6 milijuna noćenja bilo na Jadranu. Domaći turisti najviše noćenja ostvarili su u Zagrebu, Crikvenici, Malom Lošinju, Šibeniku, Zadru, Vodicama, Opatiji te Dubrovniku, i to je 28,8 posto od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista.

Domaći turisti na kontinentu su lani ostvarili tek 530 tisuća dolazaka, od čega gotovo pola u Zagrebu. Na kontinentu se odmaralo gotovo četiri puta više stranaca nego domaćih. Istodobno, u razvoj turizma na kontinentu lani je kroz nekoliko programa potpore uloženo oko 18 milijuna kuna, oko 7,2 milijuna kuna iz proračuna Hrvatske turističke zajednice, 2,9 milijuna kuna iz Ministarstva turizma za projekte, a ostalo iz Fonda za razvoj turizma (prošle su godine kontinentalne županije kroz Fond dobile 7,6 milijuna kuna). Za usporedbu, Mađari su u 2015. imali 11 milijuna noćenja domaćih, te 15 milijuna noćenja stranih turista, no treba imati na umu da velik dio Mađara ljetuje na Balatonu, koji je ujedno najposjećenija destinancija domaćih turista.  

U Komori podržavaju ideju uvođenja "vouchera" kao neoporezivog dijela plaće ili porezne olakšice. "Osim što se ovom odlukom potiče domaća proizvodnja i zaposlenost, utječe se i na zadržavanje domaćih turista u Hrvatskoj. Ovakva akcija će zahtjevati i snažniju promociju atraktivnosti turističke ponude kontinentalnog dijela Hrvatske", istaknula je Sanela Vrkljan, pomoćnica direktorice Sektora za turizam HGK. Vrkljan međutim navodi da to nije jedino rješenje.

"Druga ideja je kreiranja ponude i promocije kroz ponudu 'regije'. Tako bi na primjer, turist mogao u hotelu kupiti karticu koja uključuje prijevoz svim javnim sredstvima neograničeno u periodu boravka po jednoj zbirno povoljnijoj cijeni. Istom karticom ostvaruju i brojne popuste u različitim gradovima ili selima unutar regije, za različite turističke atrakcije. Riječ je o suradnji kojom svi uključeni nuditelji usluga kreiraju novi proizvod, te se kreira bogatija ponuda kojom je moguće zadržati turiste duže od dan, dva ili tri", ističe Vrkljan, te navodi primjer austrijske regije Salzburg. I Kliman podržava model objedinjevanja svih istočnoslavonskih destinacija u jednu.