Sveobuhvatno monitoring izvješće za Hrvatsku je prilično pozitivno, ali je Europska komisija identificirala deset zadaća koje Hrvatska mora ozbiljno shvatiti i ispuniti ih prije pristupanja EU-u, rekao je u srijedu u Zagrebu šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren.

"Unatoč činjenici da je to prilično dobro izvješće za Hrvatsku, želio bih da uzmete u obzir da identificirane zadaće trebaju biti shvaćene jako ozbiljno i ja ohrabrujem… vlasti da učine ono što je preostalo do pristupanja", rekao je Vandoren na konferenciji za novinare povodom objave izvješća o monitoringu.

Europska komisija objavila je u srijedu godišnji pregled strategije proširenja i napretka prema članstvu u Europskoj uniji za zapadni Balkan, Tursku i Island, koji uključuje sveobuhvatno monitoring izvješće za Hrvatsku. Konferencija za novinare povjerenika Europske unije za proširenje Štefana Fulea pratila se uživo u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu, a nakon nje Vandoren je odgovarao na pitanja novinara.

Govoreći o 10 zadaća koje je EK identificirala, a koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja, Vandoren je rekao da one ne predstavljaju iznenađenje. Deset zadaća se odnosi na područja koja pokrivaju tri poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

Europska komisija također očekuje od vlade da učini više kako bi poboljšala investicijsku klimu, istaknuo je Vandoren. Na upit novinara je li iznenađen što se stalno spominju brodogradilišta, on je rekao da ne može biti iznenađen jer zna da je restrukturiranje brodogradilišta u nizu zemalja članica također bila teška, složena i dugačka procedurra. "Ne radi se o iznenađenju, ali se nadam se da će uskoro biti postignut potreban napredak u Hrvatskoj".

Novinare je također zanimalo hoće li pitanje Ljubljanske banke ugroziti ulazak Hrvatske u EU. Vandoren je rekao da "to pitanje nije povezano s ratifikacijom (hrvatskog) pristupnog ugovora". "Europska komisija već duže vrijeme ohrabruje obje zemlje da postignu obostrano zadovoljavajuće rješenje i ja sam uvjeren da će to biti učinjeno na vrijeme kako ne bi bilo problema glede pristupanja (RH Uniji). To trebaju riješiti dvije zemlje", istaknuo je.

On smatra da postoje razlozi za optimizam budući da su stručnjaci dviju zemalja dogovorili da će predložiti svojim ministrima da Hrvatska i Slovenija ovaj put zajedno potraže rješenje za pitanje štednje u Ljubljanskoj banci pred Bankom za međunarodna poravnanja (BiS) u Baselu. Komentirajući navode novinara da su neki mediji objavili da je BiS dao naznake da će odbiti taj zahtjev, Vandoren je rekao da on tu odluku nije vidio i da nije siguran da se radi o konačnoj odluci BIS-a. "Mi ćemo nastaviti ohrabrivati obje zemlje da nađu obostrano prihvatljivo rješenje što je prije moguće".

Što se tiče sporazuma između RH i BiH (Ugovora Tuđman-Izetbegović), "mislim da je bilo kakav napor u pogledu rješavanja bilateralnih pitanja između Hrvatske i bilo koje druge zemlje u regiji korak u pravom smjeru", izjavio je.

Dodao je da će Hrvatska ući u schengensku zonu ovisno o tome kada će za to biti spremna. "Kao što znate, to neće biti učinjeno automatski kada Hrvatska postane članicom EU-a iduće godine", kazao je Vandoren, dodajući da prije toga treba ispuniti određene uvjete. "Ja se nadam da će Hrvatska to moći učiniti brže od onih zemalja koje su se pridružile EU-u 2007. godine."