Održivost u turizmu više nije samo ekološko pitanje, već prije svega ekonomsko. Onaj tko se neće prilagoditi trendu i uložiti u održivo poslovanje, ne može dobro proći, rekao je Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamar Riviere, na središnjem panelu prvog dana manifestacije Dani hrvatskog turizma u Šibeniku.

Tradicionalna manifestacija započela je predstavljanjem Strategije održivog turizma Hrvatske do 2030. godine, osnovna postavka upravo je održivost, a u Šibeniku će se pričati i o novoj marketinškoj strategiji hrvatskog turizma, jačanju kadrovske politike i edukacije u turizmu, te novim trendovima koje donose digitalni nomadi, influenceri i nove potrebe gostiju.

“Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. želimo postići ravnotežu između tri elementa održivosti – ekonomskog, socijalnog i ekološkog.

Posebno je važno za naš nacionalni identitet, ali i za pozicioniranje Hrvatske kao autentične destinacije kako ćemo interpretirati kulturnu i povijesnu baštinu, kako ćemo čuvati stare gradske jezgre od devastacije, kako ćemo upravljati prostorom i tokovima turista, i najvažnije, kako ćemo zadržati svoje ljude na kvalitetnim, sigurnim i dobro plaćenim radnim mjestima.

Stoga smo posebnu pozornost posvetili tome da Strategija bude usklađena s prioritetima ostalih resora u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., i svi su ciljevi postavljeni tako da njihovo ostvarenje bude uistinu moguće, ali i financijski potaknuto od strane Vlade”, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Blizu 100 milijuna noćenja
DHT kreće u atmosferi dobre sezone koja je napunila proračune i blagajne turističkom sektoru. Pred realizacijom su i potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u ukupnoj vrijednosti od 2,2 milijarde kuna za javne projekte i projekte privatnog sektora, za što su natječaji raspisani u srijedu i traju do veljače.

Jučer su stigle i brojke o turističkom prometu u rujnu koji je za jedan postotni bod brojem noćenja nadmašio 2019. godinu. Prema podacima iz eVisitora, tijekom rujna je ostvareno 2,2 milijuna dolazaka i 12,9 milijuna noćenja, odnosno 16% više dolazaka i 7% više noćenja nego li u rujnu 2021.

U odnosu na rujan 2019. godine, ostvareno je 95% dolazaka i 101% noćenja, odnosno 1% više noćenja nego li u rujnu 2019. godine. U prvih devet mjeseci imali smo 17,2 milijuna dolazaka i 99,7 milijuna noćenja, odnosno 37% više dolazaka i 24% više noćenja nego lani.

U odnosu na 2019., u prvih devet mjeseci 2022. godine ostvareno je 92% dolazaka i 97% noćenja ostvarenih u istom razdoblju 2019. godine, javili su iz Ministarstva.

Valamar je održivost u poslovanje počeo uvoditi i znatno prije ove Strategije. Još 2015. donijeli su strategiju koja je definirala tri točke održivosti – očuvanje okoliša, briga o djelatnicima i korištenje lokalnih proizvoda.

Uz snažno ulaganje u održive izvore energije, kompanija 78% hrane i pića dobiva od lokalnih proizvođača te surađuje sa 100-tinjak OPG-ova, a u ovoj sezoni od ukupno 7.600 radnika samo 13% su bili stranci. “Uložili smo 800 milijuna eura u dizanje kvalitete te 65 milijuna u održivo poslovanje.

Naša nova strategija postavila je cilj da do 2025. postanemo ugljično neutralni, te stoga najavljujem još 50 milijuna eura ulaganja u održivo poslovanje. To je nužno i isplativo, gostima je važno da dolaze u kompanije koje podržavaju održivost, i spremni su to platiti”, kaže Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara.

Da kvalitetna usluga, uz ulaganja u održivost, značajno umanjuje problem nedostatka radnika potvrđuje primjer eko hotela Villa Dvor iz Omiša, koji je energetski neovisan od 2014., a koristi niz rješenja, od elektrane na solarni pogon nadalje. Hotel ima i vlastiti OPG na kojem se koristi vlastiti kompost od kalifornijskih glista, i veliki naglasak je na gastronomiji. Vlasnik hotela Petar Ćurlin nema problema s pronalaženjem radnika.

Stipendiranje učenika
“Kod nas je naglasak na kvaliteti, a održiva rješenja kroz uštede godišnje povećavaju dobit za 12 posto, što nam ostavlja više novca za ulaganje u ljude”, kaže Ćurlin. Obje kompanije ulažu u stipendiranje učenika, novih kadrova, što i ministrica Brnjac drži važnom karikom u održivom razvoju turizma.

Primjer destinacije koja je uz potpore europskih fondova ne samo kapitalizirala kulturno nasljeđe, već i riješila komunalnu infrastrukturu, od otpadnih voda do odlaganja otpada i prometa, dao je gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

“Do 2013. su Šibenčani ljeti bježali iz grada koji je imao puno zagađivača i gotovo imao more, gradili su vikendice u okolici. Ulaskom Hrvatske u EU dobili smo priliku koju smo odlučili iskoristiti. Danas 40 posto budžeta grad dobiva iz gospodarstva koje smo uspjeli uklopiti u održivost”, kaže Burić.