Trgovinske tenzije, odnosno odmjeravanje SAD-a i Kine, ozbiljna su prijetnja svjetskoj trgovini i gospodarskom rastu. Svjetski BDP usporava na krilima protekcionizma najvećih igrača, a mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, mogle bi postati kolateralne žrtve. O tim pitanjima i potencijalnim rješenjima razgovaramo s glavnim tajnikom ICC-ja Johnom W. H. Dentonom koji je u Zagreb došao na skupštinu povodom 100. godišnjice osnivanja Međunarodne trgovačke komore (ICC) i 15. godišnjice njezine podružnice ICC Hrvatska.

Prema MMF-u, rast obujma dobara protrgovanih u 2018., godini u kojoj je započeo trgovinski sukob SAD-a i Kine, pao je na 3,9% s 5,6% iz prethodne godine. Koliko je u opasnosti globalna trgovina?

Svjetska trgovina suočena je s političkim posljedicama kakve nismo vidjeli od 1930-ih. Dobar dio toga je zahvaljujući faktorima koji relativno slabo povezani s trgovinom koju se redovno krivi za nestanak radnih mjesta u razvijenim zemljama iako istraživanja pokazuju da su, zapravo, nove tehnologije i automatizacija odgovorni za 80 posto izgubljenih poslova.

Usporavanje trgovinskog rasta treba očekivati s obzirom na političke tenzije između najveća dva svjetska gospodarstva. Pitanje je koliko će ovo odmjeravanje potrajati. Nametanje carina od strane SAD-a pokazalo se kao osjetljivo za Kinu što bi ju moglo potaknuti da povuče svoj potez u multilateralnom trgovinskom sustavu što bi bio užasan ishod za svjetsku trgovinu.

Što biste identificirali kao najveće prijetnje trgovini?

Val populističkih politika jasna je prijetnja otvorenoj i živoj trgovini. Za početak, populistička retorika ima tendenciju tražiti žrtveno janje u globalizaciji općenito i, posebice, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) za rast nejednakosti diljem svijeta. To je jednostavno pogrešno. WTO je bio ključan za unaprjeđenje poštenije trgovine temeljene na pravilima, a globalizacija je izvukla stotine milijuna ljudi u svijetu iz potpuno beznadežnog siromaštva. Sigurno je da WTO nije savršen, no sigurno zaslužuje naše zajedničke napore da učinimo da ispuni svoju svrhu.

Posezanje za carinama kao prvom mjerom u upravljanju trgovinskim odnosima posebno je štetno za sustav svjetske trgovine. Povisivanje carina može donijeti uglavnom političke koristi, ali ono dolazi uz značajan trošak. Potrošači su suočeni s višim cijenama i trpe trgovinski tokovi.

Još jedna prijetnja je nesposobnost političkih lidera da usuglase smislenu reformu trgovine. Posljednji uspješni multilateralni pregovori o trgovinskoj reformi bila je Urugvajska runda koja je završila 1993. Otada se borimo da postignemo dogovor o daljnjim potezima kojima bi se promovirala slobodna trgovina i otvorena tržišta. Impasse nas je ostavio s WTO-om ranjivim na razne napade kojima danas svjedočimo. Ono što trebamo jest krenuti prema područjima u kojima je moguće dobiti nešto momenta za opsežniju reformu.

Jesu li male zemlje poput Hrvatske u većoj opasnosti zbog trgovinskih tenzija od velikih?

U hrvatskom slučaju većina trgovinskih partnera su druge države Europske unije, poput Njemačke, Italije i Austrije. Ta činjenica može imati efekt izolacije na Hrvatske na turbulencije. Općenito, međutim, trgovinske napetosti najvećih globalnih sila su loša vijest za mnoge zemlje. Sukob Kine i SAD-a stvara val u svjetskim razmjerima koji osjećamo u realnom vremenu. Hrvatska i ostale manje zemlje možda neće biti na direktnom udaru, ali što prije konstruktivno razriješimo to neslaganje, svima će biti bolje.

Koja je uloga ICC-a u stvaranju globalnih politika u okruženju postojećih napetosti i koja je uloga ICC-a Hrvatska u tome?

ICC je najveća svjetska poslovna organizacija koja predstavlja 45 milijuna kompanija u kojima je radi više od milijarde zaposlenih diljem svijeta. Globalna poslovna zajednica, s druge strane, reprezentant je krajnjih potrošača u multilateralnom sustavu trgovine. To podrazumijeva da ICC ima odgovornost i globalnu podršku pomoći razbiti tu političku pat-poziciju i promicati efikasnu trgovinsku reformu koja će rezultirati inkluzivnijim i održivijim gospodarskim rastom.

Kao važan dio te globalne mreže ICC Hrvatska podržava naše globalne napore usmjeravajući inpute hrvatskih tvrtki i osiguravajući da naši globalni napori imaju lokalni impakt. Svako od naših nacionalnih predstavništava u svijetu je ključno u tom smislu pa poduzimamo korake za izgradnju još veće povezanosti unutar naše mreže.

Koliko ste optimistični kad pogledate vremenski horizont od dvije – tri godine?

Gledajući unaprijed, rekao bih da je neposredni prioritet osigurati da održimo funkcionalnim proces dogovora o trgovinskim sporovima pri WTO-u. Razmišljate li o tome kao o glavnom trgovinskom sudu na svjetskoj razini, broj sudaca pri njemu mogao bi se spustiti na samo jednog što znači da se slučajevi neće moći obrađivati. Predloženo je više prijedloga od strane politike kako razriješiti tu situaciju, no neke zemlje uključujući i Sjedinjene Američke Države, uglavnom su ih odbile. U smislu postizanja dogovora to ne sluti na dobro, no oprezno sam optimističan da možemo odraditi težak posao ne bi li postigli kompromis. Ako ništa drugo, jednostavno je u mojoj prirodi tako razmišljati!