Kao i veljača, i ovogodišnji ožujak bio je kojekakav – i kišan i sušan, ponegdje čak i ekstreman, a i po temperaturi zraka među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja, mjestimice čak i rekordan. Naravno, takav je i 1. kvartal ove godine, a ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze, podjednaka “meteopriča” se nastavlja, prognozira meteorolog Zoran Vakula u svojoj preliminarnoj meteoanalizi ožujka i prvog ovogodišnjeg tromjesečja.

“Može se zaključiti kako je ovaj ožujak nastavio dugi niz mjeseci sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka barem malo višom od prosječne, i to iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1990. do 2020. godine, koje je najtoplije od kad postoje instrumentalna mjerenja. Štoviše, premda je kumulativno mjesečno trajanje sijanja Sunca bilo prosječno, u mnogima mjestima čak i manje od prosjeka, posebice na Jadranu – odstupanje temperature zraka bilo je zamjetnije, uglavnom od 2 do čak 5 °C iznad prosjeka”, navodi Vakula za HRT.

Stoga je na Zavižanu, primjerice, ožujak bio 4. najtopliji, Dubrovniku i Splitu 3. u nizu najtoplijih, Gospiću, Rijeci i Zagrebu 2., a na Bilogori pokraj Pitomače i Puntijarki, te u Daruvaru, Gradištu pokraj Županje, Krapini, Osijeku, Rabu i Sisku, vjerojatno i još kojegdje – čak i rekordno topao. 

TOČKA BEZ POVRATKA

Nova studija najavljuje katastrofu: “Upravo će Europa biti najviše pogođena”

usporavanje toplinskih valova

Ljudi su ekstremnim temperaturama izloženi dulje nego ikada prije. Ovi gradovi posebno su opasni

Ukupna mjesečna količina oborine bila je znatno manje ujednačena – od uglavnom manjka u odnosu na prosječne vrijednosti u istočnoj Hrvatskoj do viška, lokalno čak i rekordnog, u većini ostalih krajeva. Primjerice, u Osijeku je ovo bio jedan od sušnijih ožujaka posljednjih desetljeća – srećom, ne i najsušniji, a u Zadru nikad kišovitiji, ponajviše zbog za ožujak iznimno velike dnevne količine oborine – od 10. ožujka u 7 sati do 11. ožujka u 7 sati izmjereno je čak 163,6 litara kiše po četvornome metru. A do tada je dnevni rekord za ožujak bio “samo” 67,1 mm oborine. Novi dnevni rekordi dan kasnije su zabilježeni i još ponegdje, primjerice u Krapini, Križevcima i Varaždinu. Srećom, mjesečni rekordi na tim meteorološkim postajama DHMZ-a nisu nadmašeni.

Suša u Osijeku i okolici još je i veća analizira li se dosadašnji dio godine – u prva 3 mjeseca manje oborine u posljednja 2 desetljeća bilo je samo u 1. tromjesečju 2022. godine. Istodobno je u istom razdoblju u Rijeci ovogodišnja količina oborine 4. najveća, iza prvih kvartala 2013., 2014. i 2016. godine. No, po srednjoj temperaturi zraka prva 3 mjeseca ova je godina posvuda 1. ili 2. u nizu najtoplijih, uz odstupanje od prosječne tromjesečne temperature zraka uglavnom za 3-4 °C.

“Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – i srednja temperatura zraka sljedeća 2 kvartala bit će barem malo viša od prosječne, pri čemu ne treba začuditi ni ako ponegdje opet bude i ekstremna. No, gdje i kada – ne može se pouzdanije prognozirati. Najveće su šanse za izraženiju iznadprosječnost u travnju, tijekom kojeg će nam sljedećih dana samo prolazno i kratkotrajno osvježiti, a već prema kraju ovog tjedna slijedi novo zamjetnije zatopljenje, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima… Naravno, novi dugoročni izračuni to odstupanje travnja i sljedećih mjeseci još mogu promijeniti…”, navodi Vakula.

“Uobičajeno, prognoze količine oborine još su manje pouzdane. Unatoč tome, možda ne bi bilo loše vjerovati trenutačno povećanoj vjerojatnosti za manjak oborine u trećem kvartalu ove godine te se pokušati pripremiti i prilagoditi na u većini Hrvatske sušnije ljeto, posebice kolovoz”, zaključuje poznati prognostičar.