No, na neke nas meteorološke situacije ipak mogu i one pripremiti, navodi poznati meterolog Zoran Vakula za HRT.

Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine, na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna. I to ne samo za rujan, nego uopće – nikada ni jedan mjesec u godini nije bio kišovitiji od ovogodišnjeg rujna! Prema još neslužbenim podacima, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, od ovoga su rujna:

– novi apsolutni rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:

• Rijeka 288
• Ploče 190
• Ogulin 122

– novi rujanski rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:

• Crni Lug 192
• Delnice 141
• Kutina 92
• Požega 54

– novi apsolutni rekordi u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:

• Crni Lug 936
• Delnice 601
• Rijeka 593
• Kutina 287
• Daruvar 286
• Sisak 254
• Gorice 222

– novi rujanski rekord u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru:

• Zagreb Maksimir 259

Potvrde li se ove vrijednosti ukupna rujanska količina oborine u Crnom Lugu bit će među najvećim mjesečnim količinama ikada izmjerenim na nekoj meteorološkoj postaji DHMZ-a, možda čak i rekordna. Zbog tih i drugih iznadprosječnih količina ovaj će rujan u većini Hrvatske vjerojatno dobiti klimatološke ocjene od “kišno” do “ekstremno kišno”, piše Vakula.

No, na većem dijelu srednjeg Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije oborine je bilo znatno manje, u granicama prosjeka, pa čak i manje. Stoga će klimatološka ocjena za rujan za Split, Hvar i Komižu vjerojatno biti “sušno”.

Zanimljivo je spomenuti i kako samo 14. i 24. rujna ujutro ni na jednoj meteorološkoj postaji svakodnevno vidljivoj na internetskim stranicama DHMZ-a nisu izmjereni čak ni tragovi oborine. U ostalim je rujanskim danima oborine bilo barem ponegdje.

Analizira li se srednja mjesečna temperatura zraka – rujan je bio znatno manje poseban nego po količini oborine. Vrijednosti su bile uglavnom samo malo više od višegodišnjih srednjih vrijednosti posljednjeg 30-godišnjeg niza pa će gotovo posvuda klimatološka ocjena biti “normalan”. Iznimke će biti rijetke, primjerice u Poreču, gdje će ocjena vjerojatno biti “toplo”. No, ta srednja temperatura zraka ne otkriva iznadprosječnu toplinu prve polovine rujna, tijekom koje je još bilo i vrućih dana, te osjetno hladniji drugi dio mjeseca, koje je mnoge podsjetio na listopad.

 Premda je odstupanje srednje rujanske temperature zraka od prosječne bilo malo, dosadašnji dio godine i dalje je u većini Hrvatske među 3 najtoplija ta razdoblja u povijesti mjerenja. Česta i obilna kiša u većini je krajeva smanjila dosadašnji manjak u odnosu na srednju količinu oborine dosadašnjeg dijela godine, a ponegdje ga čak i poništila, kao primjerice u Rijeci. No, u Splitu je i dalje rekordno suho.

U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do ožujka. Ipak, detaljnija analiza pokazuje povećanje vjerojatnosti za smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Ostvari li se takav scenarij – srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još… Srećom za mnoge, ne i u prvom tjednu listopada, tijekom kojeg će se atmosfera napokon stabilizirati. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava vjerojatnost česta kiše. Nadajmo se – ne i rekordne kao što je ponegdje bila prošlih dana.