Već iduće godine mogu se očekivati seizmička snimanja kopnenog područja radi nafte i plina, u 2017. i prva istražna bušenja, dok bi sama eksploatacija mogla započeti za pet godina, a, prema nekim projekcijama, vađenje nafte i plina iz kopnenog dijela moglo bi državnom proračunu godišnje donositi između 3 i 6 milijardi kuna neto prihoda, rekla je u ponedjeljak Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike.

Dorić je to kazala tijekom javnog izlaganja o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš te nacrtu Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu u Zagrebu, na kojem se okupilo 20-ak zainteresiranih za ovu temu.

Istaknula je i kako u kopnenom dijelu države ima dokazanih rezervi nafte i plina a da će najnovije istraživanje omogućiti novi zamah toj industriji, koja je već godinama u padu.

Koncesionarima su, dodala je, tek dodijeljene dozvole, slijede pregovori oko potpisivanja ugovora što bi moglo trajati tri mjeseca, tako da se iduće godine očekuju prva seizmička snimanja, a godinu kasnije i istražna bušenja.

"Cijela ta procedura oko istraživanja i eksploatacije nafte i plina na kopnu ići će neusporedivo lakše i brže od istraživanja mora. Sigurna sam da ćemo prve količine nafte i plina, odnosno prve rezultate, dobiti mnogo ranije nego kada je riječ o Jadranu. Prve rezultate mogli bismo dobiti već nakon tri godine, dok bi sama eksploatacija mogla početi već za pet godina", istaknula je Dorić.

Ocijenila je i kako je proces istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu jedan od gospodarski najznačajnijih projekata za budućnost Hrvatske. Razdoblje istraživanja planirano je na pet godina, dok će razdoblje eksploatacije trajati 25 godina.

Država će od svega imati višestruke koristi, uz ostalo i zbog izravnih stranih ulaganja ali i zbog izravnog i neizravnog otvaranja radnih mjesta. Navedeno je i kako je od 2007. do 2013. godine domaća proizvodnja nafte pala za 28, a plina za 34 posto.

Govoreći o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu, Mirko Mesarić, jedan od autora studije, kazao je da je u razdoblju od 1952. godine do danas u Hrvatskoj opremljeno i pušteno u rad 45 naftnih i 30 plinskih polja.

Po njegovim riječima, prilikom istraživanja i eksploatacije nafte i plina na kopnu mogu se pojaviti negativni utjecaji vezani uz povećanu razinu buke i vibracija, potom trajna ili privremena prenamjena staništa i emisije onečišćujućih tvari. Isto tako, spomenuo je i potencijalno akcidentno curenje ugljikovodika, slojne vode i isplake, te akcidentno curenje hidrauličkog fluida, o čemu će se, navoe je, također jako voditi računa da do toga ne dođe.

Jedan od sudionika javne rasprave, Luka Rogoz predlaže da se briga za okoliš podijeli između organa državne uprave i koncesionara. Rogozu smeta, kako je rekao, 'presvileni' pristup mogućoj ekološkoj katastrofi.

Javna izlaganja i rasprave, koje koordinira i provodi Ministarstvo gospodarstva, održavaju se od 20. svibnja do 20. lipnja, a u tom je razdoblju svaki radni dan od 10 do 15 sati u prostorijama Agencije za ugljikovodike omogućen javni uvid u Stratešku studiju i Okvirni plan i program.

Na javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, zaključeno u veljači, javilo se sedam kompanija koje su dale ponude za svih šest istražnih polja, odnosno bilo je ponuđeno 19 različitih radnih programa. Natjecali su se za istražna područja veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara uz područje Drave, istočne Slavonije i Save.

Na kraju je po jedan istražni prostor dobila Ina te nigerijska tvrtka Oando, a dozvolu za četiri istražna prostora Vermilion Zagreb Exploration, iza koje stoji kanadski Vermilion Energy.