Prijedlog Ministarstva turizma da banke postanu obveznici plaćanja turističke članarine, kojim se financira rad turističkih zajednica, naišao je u ponedjeljak na oštre kritike iz bankarskog sektora.

Naime, ideja je da turističku članarinu više ne plaćaju poduzetnici iz niza djelatnosti među kojima su i frizeri, fotografi, programeri, umjetnici i sportaši, a novi obveznici postaju banke od kojih bi se  godišnje ubralo oko 7,3 milijuna kuna. Inače, lani je od članarina utrženo oko 215 milijuna kuna, a od boravišne pristojbe 465 milijuna kuna. "Istraživanjem na terenu uočili smo da banke imaju izravnu korist od turističkog prometa, jer u srpnju i kolovozu bilježe drastičan rast prometa na bankomatima, a raste i promet kartičarima. Stoga smo odlučili da banke stavimo na popis djelatnosti koje će plaćati članarinu, a neke djelatnosti skinemo s te liste, jer turistička dinamika na njihovu djelatnost uopće nema utjecaja.

Ima tu apsurdnih situacija koje želimo izbjeći u budućnosti ", pojasnio je ministar turizma Gari Cappelli na konferenciji za novinare u ponedjeljak. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), međutim, ne smatraju logičnim da se od banaka traži da plaćaju članarinu u turističkim zajednicama, jer ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost. "Nismo imali informacije ni da se planira takvo novo povećanje nameta za bankarsku industriju. Kroz duži period vremena raspravlja se o poreznom rasterećenju gospodarstva, a s ovim prijedlogom uvodi se dodatan namet na jednu granu gospodarstva", kažu iz HUB-a. Dodaju da banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija. 

"Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka, neopravdano bi se opteretilo banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom, poput primjerice naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima", iznose iz bankarske udruge. Kažu i da bi se prema prvim izračunima ukupni trošak turističke članarine povećao 10 do 15 puta, te shodno tome regulatorni trošak za bankarsku industriju bi bio i bitno veći, a kao posljedica toga, bankarska industrija bi imala manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače.  Osim promjena u naplati članarina, paketom zakona o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarini predviđa se spajanje i ukidanje turističkih zajednica koje više od trećine prihoda troše na plaće te decentralizacija u sustavu odlučivanja o iznosima boravišne pristojbe.

Prijedlozi zakona su u javnoj raspravi do 18. listopada.  Ministar Cappelli pojasnio je kako je cilj reforme depolitizacija, racionalizacija i dobrovoljno udruživanje turističkih zajednica. Radi se naime o sustavu koji samo od članarina i boravišnih pristojbi godišnje ostvaruje oko 800 milijuna kuna, a dobar dio tog novca ne troši se kako bi trebalo. 

"Sustav turističkih zajednica postavljen prije 17 godina učinio je puno u godinama kad je Hrvatsku nakon rata trebalo vratiti na turističku scenu, no u doba digitalizacije takav sustav nije dovoljno učinkovit i postao je ograničavajući faktor. Cilj je povećanje ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica posebno na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguranje preduvjeta za destinacijsko upravljanje te osiguravanje dostatnog izvora financiranja", kazao je ministar, istaknuvši posebno decentralizaciju sustava, gdje će veća sredstva dobivati i njima upravljati lokalne razine, dok će uloga nacionalne turističke organizacije biti usmjerena u vanjsku turističku politiku RH.

Nacionalna turistička organizacija tako će brinuti za brendiranje zemlje i neće više brinuti o turističkim zajednicama niže razine, regionalni će uz 5 posto veći prihod biti zaduženi za strateško planiranje i razvoj, stručnu potporu u procesima zakonodavstva, prostornog planiranja te ostalih instrumenata regulacije, te podupirati javne turističke projekte, dok će lokalni TZ-ovi biti zaduženi za stvaranje turističkih proizvoda. Oni koji troše više od trećine na zaposlenike, ukidat će se ili udruživati.