Hrvatska je ušla u jesen s povijesno najnižom stopom nezaposlenosti od 4,6% te s milijun i 740 tisuća zaposlenih, što je stotinjak tisuća zaposlenih više nego 2008., koja je držala rekord sve do posljednjeg uzleta hrvatskoga gospodarstva.

Velika financijska kriza iz 2008. zaustavila je ekonomski rast i dobrih 7-8 godina držala zemlju u recesiji, no Hrvatska je nakon pandemije krenula velikim koracima naprijed. U godinu dana broj zaposlenih povećao se za 63 tisuće, uz godišnju stopu rasta zaposlenosti oko 3%, tek sitno nižu od rasta BDP-a.

U tri godine zaposlenost je skočila za 175 tisuća. Novo zapošljavanje guraju strani radnici, koji popunjavaju 44 od stotinu novih radnih mjesta. Za preostalih 16 zaslužni su umirovljenici, tako da stranci i stariji ljudi pokrivaju svako drugo novo radno mjesto u Hrvatskoj.

Prosjek u građevini 1000 eura
Tko su hrvatski lideri u zapošljavanju? Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da je to trgovina, koja je od ove godine preuzela liderstvo u ukupnoj zaposlenosti ispred prerađivačke industrije.

Svaki od ta dva sektora ima otprilike po četvrt milijuna radnika, s tim što je od ove godine zaposlenost u trgovini jača nego u industriji za oko 3000. Broncu drži građevinski sektor s oko 150 tisuća radnika, ali i najdinamičnijim rastom nove zaposlenosti po desetak tisuća osoba svake godine.

Trgovina cvjeta na krilima povećanja opće potrošnje i turizma, građevinski sektor zaposlili su obnova i javni infrastrukturni projekti, dok industrija lagano kašljuca zbog problema u europskoj industriji, a prije svih u Njemačkoj i Italiji, na koje su domaći poduzetnici značajno oslonjeni.

U sindikatu graditeljstva tvrde da stranci drže 40 posto zaposlenosti u građevinskom sektoru, u kojem se prosječna plaća kreće oko tisuću eura neto. Kad je riječ o reguliranju prava zaposlenih, građevina je jedan od nekoliko sektora koji su u cijelosti pokriveni granskim kolektivnim ugovorima.

Ministar rada i mirovinskog sustava prenio je važenje granskih kolektivnih ugovora iz sektora ugostiteljstva, graditeljstva, putničkih agencija te drvne i papirne industrije na sve zaposlene u tim sektorima, a uskoro bi se slična odluka trebala objaviti i za trgovinu, gdje je nedavno napokon potpisan sličan dokument.

Nagli interes za zaključivanje granskih kolektivnih ugovora i prenošenje njihova važenja na sve zaposlene potaknula je direktiva Europske unije prema kojoj bi kolektivni ugovori trebali biti glavni izvor prava zaposlenih za najmanje 70 posto svih zaposlenih.

Gleda li se razdoblje od godine dana, nakon vodećega građevinskog sektora, gdje se zaposlenost povećala oko 7 posto, na drugo su se mjesto po stopi od 5 posto probili zdravstvo i socijalna skrb, a treće dijele javna uprava i obrana te sektor umjetnosti, zabave i rekreacije s povećanjem zaposlenosti od 4 posto.

Nakon posljednjeg rasta plaća država postaje sve zanimljivije mjesto za rad. Najveći pad zaposlenosti, oko 2%, imao je sektor poslovanja nekretninama, industrija je izgubila 1% radnika, a financijski sektor 0,5 posto.

HNB: Rast će i dalje
Hrvatska narodna banka procjenjuje da će zaposlenost rasti i idućih godina te bi se iduće godine u zemlji moglo stvoriti oko 40 tisuća novih radnih mjesta, uz rast zaposlenosti od 2 posto. Usporit će i rast plaća pa više neće biti dvoznamenkast, kao ove godine, nego bi, ističe HNB, prosječne plaće mogle nominalno rasti između 7 i 8 posto godišnje.

U rujnu su zaposleni primili 1324 eura prosječne neto i 1838 eura prosječne bruto plaće, što je oko 14 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Medijalna neto plaća bila je 1134 eura. Gleda li se ukupna zaposlenost, otprilike 56 posto svih zaposlenih zarađuje manje od medijalne plaće, a plaće manje od prosjeka ima oko 70 posto zaposlenih.