Još u vrijeme drevnog Egipta nanošenje boja na lice kao dio rituala ukrašavanja jednako je bilo zastupljeno i kod muškaraca i kod žena, što je karakteristika još nekolicine kasnijih povijesnih razdoblja.

Manje ili više decentno, od olovnih boja pa do prirodne kozmetike, od Grčke pa do Rima, svaki kutak Zemlje razvio je vlastitu kulturu šminkanja. Gotovo da nema epizode u povijesti čovječanstva koja nije ispresijecana dokazima da su ljudi od najranijih početaka skloni uljepšavanju, što je navika koja je posljednjih desetljeća, nekoliko tisuća godina nakon svog nastanka, postala sve unosnim zanimanjem oko kojeg se godišnje globalno vrti nekoliko stotina milijardi dolara.

Ekspanzija digitalnih medija i komunikacijskih kanala putem kojih se danas uči i prezentira, otvorila je sasvim novu platformu na kojoj se ženska ljepota i privlačnost slave možda više no ikad. Danas je vizažist ili make-up artist jedno od najkreativnijih zanimanja, a što ono zapravo podrazumijeva saznali smo u razgovoru s dvije poznate zagrebačke ‘šminkerice’.

Prva je pripadnica, nazovimo to tako, “old school” generacije make up artista koja je iskustvo i popularnost stjecala puno prije ere Instagrama, dok je druga do maksimuma iskoristila baš taj novi “alat” za promociju svoje umješnosti.  Mihaela Dodić hrvatska je make up artistica čije su ruke i kistovi u gotovo dva desetljeća karijere naglasili ljepotu velikog broja žena. Bilo da je riječ o modnim kampanjama, beauty i modnim editorijalima ili televiziji za Dodić, reklo bi se, nema neizvedivog zadatka. Priupitali smo je kako gleda na današnje trendove, što najviše voli raditi te kako je tekao proces njena usavršavanja, a podijelila je i neke dosad možda nepoznate informacije.  Primjerice, da je tehniku konturiranja odnosno ‘contouringa’ i ‘highlighta’ kao jedan od trenutno najpopularnijih načina šminkanja među zvijezde vinuo Mario Dedivanović, make up artist američke starlete Kim Kardashian. 

“Radi se o tehnici ‘skulptura lica’, znanoj desetljećima kojoj je cilj sjenčanjem i posvjetljivanjem naglasiti ili sakriti pojedine dijelove lica. Danas je to veoma popularan trend koji ipak nije prikladan za svako doba dana, ali može biti vrlo efektan kada se dobro izvede“, kazala je Dodić. Kao i u svemu danas i svijetom make-upa vladaju trendovi koji se prenose putem društvenih mreža. Koliko je to praktično s jedne strane, a koliko s druge otežava rad profesionalaca pitanje je na koje je teško odgovoriti.

“Danas su općenito informacije dostupne na svakom koraku, virtualno se stvaraju trendovi, a osobe koje ih stvaraju ne trebaju nužno biti profesionalci. Nekoliko klikova mišem i pokoji dobar fotografski filter prikrit će i korigirati sve nedostatke. Kada sam počinjala raditi, mojoj generaciji make-up artista, stilista ili frizera inozemna izdanja Voguea, Ella i ostalih modnih časopisa bila su kao Biblija i trajni izvor inspiracije. Jako se pazilo na estetiku i stil te bez obzira na to što smo u ta vremena bili uskraćeni za pregršt modnih i dekorativnih brendova, svejedno smo stvarali lijepe stvari“, istaknula je.

Osim velikog broja odrađenih snimanja, iza Dodić je i usavršavanje za profesionalnu vizažisticu na učilištu Profokus. Riječ je o nezaobilaznom procesu i načinu na koji se stječu znanja u tehnikama modne, televizijske, kazališne i filmske šminke.

“Nekoć u Hrvatskoj nisu postojali programi za usavršavanje, ali danas je situacija bitno bolja. Dosta toga se odvija i u inozemstvu što je ranije bila jedina opcija. Kada sam se počela  profesionalno baviti ovim poslom najbolja potvrda da sam na dobrom putu bila je pohvala moje mentorice Sandre Marković s kojom sam radila tijekom svog usavršavanja, a čije mišljenje iznimno cijenim“, dodala je. Kasnije se, nakon što je bila dijelom prve generacije Profokusovih studenata, vratila i kao predavačica te članica žirija aktivnosti koje učilište provodi.

Mihaela Dodić je poznata i po suradnjama s hrvatskim brendom večernjih haljina i vjenčanica Alduk, dizajnera Ivana Alduka, kao i s Envy roomom, Matijom Vuicom te mnogim drugim hrvatskim kreatorima. Uz to, jedno od lica koje se već 15 godina povjerava Mihaelinim rukama ono je violončelistice Ane Rucner, a tu su i brojne naslovnice hrvatskih časopisa na kojima su se mogli vidjeti najnoviji trendovi u šminkanju koje potpisuje Dodić. U svakom intervjuu ističe da svoj posao, bez obzira na to što isti nerijetko kada je riječ o višednevnim snimanjima ili revijama zna biti i naporan, iskreno voli, a ljubav prenesena make up kistom uvijek se vidi u završenim rezultatima. 

Još jedna zvijezda hrvatske make-up scene krije se iza pseudonima Bela Make Up. Radi se o vizažistici Ladi Mitrašinović koja se make-upom počela baviti, otkrila je za Poslovni dnevnik, iz hobija. Danas šminka najveće domaće estradne zvijezde poput Nine Badrić, Maje Šuput i Indire Vladić, dok se na internetskim forumima Bela Make Up ističe kao najtraženije kada je u pitanju šminka za maturalne večeri i vjenčanja.

“Krenulo je sasvim neopterećeno, iz vlastitog gušta i prepuno pozitivne energije. Kako su taman u to vrijeme društvene mreže poput Facebooka bile u jeku popularnosti, počela sam objavljivati fotografije nastale očevim profesionalnim aparatom“, kazala je dodavši da je okolina odmah reagirala pozitivno. Tada je, nastavlja, tržište bilo bitno manje nego danas, pa se o make up-u nije moglo čuti ili vidjeti na svakom koraku kao što je slučaj u ovom trenutku.

“Svaki dan sam iskušavala nešto novo. U počecima sam našminkala gotovo svu rodbinu i pola susjedstva kako bih imala što je više moguće različitih modela i kako bih postala sve bolja. Nedugo nakon toga se pročulo za to što radim”, dodala je Mitrašinović. Istaknula je i da je najponosnija na ‘master class’ edukacije koje održava i na kojima polaznike podučava najnovijim vizažističkim vještinama i trikovima te na činjenicu da je među suradnicima i klijentima u proteklih šest godina stekla prijatelje. Make up scena u Hrvatskoj je bogata, komentirala je, i bez obzira na to što obiluje novim artistima za svakoga ima mjesta i posla. Što se tiče tehnika i trendova, kaže da se uglavnom radi o smjenama najpopularnijih tehnika u nekoliko različitih desetljeća – uglavnom se vrte u krug, s dodanim inovacijama.

“U cijeloj toj priči svjež izgled nešto je čemu bismo svi trebali težiti. Iako sam sama nekoć obožavala teže podloge na licu, lakša je varijanta definitivno bolja. Promjene u navikama šminkanja diktiraju, naravno, različiti brendovi. U kozmetičkoj industriji imam nekoliko osobnih favorita, ali najvažnije je imati oko za lijepo i to je ono što se ne može naučiti“, kazala je Lada Mitrašinović dodavši na kraju da bi upuštanje u make up filma i kazališta za nju mogao biti sljedeći izazov.