Sudionici okruglog stola o mogućim rješenjima problema kredita u švicarskim francima zaključili su u četvrtak da u rješavanju tog problema postoje različiti pristupi, ali da pritom treba uvažiti socijalni status dužnika.

Saborska zastupnica ORaH-a Mirela Holy, koja je u Hrvatskom saboru organizirala okrugli stol, rekla je da sve zainteresirane strane trebaju sudjelovati u pronalaženju rješenja tog problema, ali da se pritom građane koji nisu zaduženi u "švicarcima" ne smije dovesti u nepovoljnu situaciju u odnosu na dužnike u toj valuti.

Najavila je da će u ORaH-u i dalje raditi na dobivanju različitih informacija o najoptimalnijim rješenjima koja će potom predstaviti javnosti.

"Mi se nadamo da će Vlada, Hrvatska narodna banka (HNB), poslovne banke i naravno svi oni koji su na žalost žrtve ovih kredita, u što skorije vrijeme, nadamo se u roku od tri mjeseca, naći nekakvo dobro, povoljno rješenje za sve, kako bi se ipak lakše živjelo barem u ovom segmentu", poručila je Holy.

Nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić složila se da nema jednoobraznog rješenja već mora postojati lepeza rješenja prilagođena različitom statusu dužnika u švicarskim francima.

"Sve glave moraju naći rješenje koje će omogućiti normalan život socijalno ugroženim ljudima koji u trenutku uzimanja kredita nisu bili kreditno sposobni", rekla je Dalić. Ustvrdila je da su banke procjenjivale kreditnu sposobnost klijenata, a danas se pokazuje da ona nije dovoljna pa bi taj dio kreditnoga rizika trebale snositi banke.

Smatra da bi trebalo identificirati te ljude i s njima početi pregovore o otpisima dugova, dok se za ostale kategorije dužnika taj teret mora rasporediti dijelom na njih, a dijelom na banke.

Saborski zastupnik HDSSB-a Krešimir Bubalo smatra također da treba vidjeti tko je u teškoj socijalnoj situaciji i da u tom slučaju treba država reagirati. Iako drži mogućim da su se neki građani iz neznanja možda i "kockali" kad su se zaduživali u "švicarcima", Bubalo je prozvao banke i javne bilježnike koji su trebali upozoriti građene na to kockanje.

Drži da su javni bilježnici dobro zarađivali u tom procesu jer su svaki ugovor o kreditu solemnizirali, što znači da je klijenta trebalo upozoriti na moguće posljedice.

Smatra da je predsjednik Vlade Zoran Milanović, na čiji je prijedlog fiksiran tečaj franka na godinu dana, zagrizao "kiselu jabuku", ali je po njemu bilo krajnje vrijeme da to netko konačno učini. Drži, međutim, da Vlada ne treba čekati godinu dana već treba s bankarima i HNB-om tražiti dugoročno rješenje.

Ekonomist Guste Santini ocijenio je fiksiranje švicarskog franka na 6,39 kuna povijesnim događajem kojeg je usporedio s vezivanjem hrvatskog dinara s njemačkom markom 4. listopada 1993. "Po tome je taj datum usporediv i ništa više neće biti u ovoj Lijepoj našoj kao što je bilo nakon fiksiranja tečaja od 6,39", rekao je Santini.

Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta rekao je kako je cijena osiguranja od valutnog rizika takvih kredita visoka i da je u datim okolnostima trebaju platiti klijenti, ali smatra da se banke kod pitanja kamatnih stopa nisu ponijele fer.

Bivši pravni koordinator udruge Franak Goran Aleksić istaknuo je da banke moraju vratiti ekstra profit dužnicima od kojih su ga uzele, te da je problem jednostavno rješiv, a samo naizgled skup za banke.

"Banke ne bi imale nikakve značajne posljedice zbog vraćanja ekstra profita dužnicima. Ako od neto dobiti od 28,3 milijarde kuna odbijemo ekstra profit u iznosu od 13,5 milijardi kuna i dalje banke ostaju u debelom plusu od 14,8 milijardi kuna. Istodobno, bankama majkama ostaje već stečenih tri milijarde kuna ekstra profita", istaknuo je Aleksić.

Predstavnik HNB-a nije se pojavio na okruglom stolu.