U prvom planu posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Hrvatskoj vruća je politička tema odnosa hrvatske i bošnjačke strane i pitanje izbornog zakona u BiH, no za samu Hrvatsku je posjet važan u kontekstu daljnjeg povezivanja dvaju gospodarstava. Suradnja je u konstantnom porastu, no, ambicije su bile i ostale veće.

Uskoro milijarda dolara
Uoči posjeta Erdoğana direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK Silva Stipić Kobali podsjeća da je tijekom posljednjeg posjeta Hrvatskoj 2016. turski predsjednik izrazio želju da robna razmjena dvije zemlje dosegne milijardu američkih dolara.

“To nije ostvareno, no imajući u vidu rekordan iznos ukupne robne razmjene s Turskom u prvih pet mjeseci ove godine (501,8 milijuna dolara), realno je očekivati da se približimo tom iznosu ove godine”, ističe Sanja Stipić Kobali.

Po njezinoj procjeni, tom ostvarenju bi najviše trebao pridonijeti interes turskih gospodarstvenika za Hrvatsku.

Prema informacijama kojima raspolaže, on je posebno izražen u segmentu ulaganja u obnovljive izvore energije i turistički sektor, ali poticaj jačanju dobrih odnosa daju i veliki infrastrukturni projekti na kojima su angažirane turske tvrtke, kao što je slučaj u željeznici gdje je 2,5 milijardu kuna vrijedan projekt rekonstrukcije postojećeg i gradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica izborila turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi.

U Hrvatskoj, koliko je poznato, posluje više od 50 turskih tvrtki. U javnosti se najviše turske poslovnjake percipira kroz Dogus Grupu, no tu su još Rixos, Uzel, Süzer grupa, UNIT Investment, Soyak, Saran Holding, BLT koja je članica MB holdinga, TAV-BTA, Global Ports Holding, te Yüksel Proje Anonim Şirketi.

U posljednje vrijeme od novih ulagačkih projekata najviše se spominje mogući ulazak velike turske grupacije Yildirim, koja je u Hrvatskoj zainteresirana za preuzimanje Petrokemije i već duže od godinu dana čeka da se država odluči prodati svoj udjel koji, uz Inu i PPD, ima u toj kutinskoj tvrtki.

Od osamostaljenja Hrvatske, inače, prema službenim podacima HNB-a, turske su tvrtke investirale u našoj zemlji 194 milijuna eura, no taj je iznos i veći, budući da su neka ulaganja realizirana preko tvrtki iz trećih zemalja.

Za nedavnog posjeta ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Turskoj kao područje moguće suradnje u gospodarstvu spominjana je i vojna industrija.

Kontinuirani rast
Robna razmjena Turske i Hrvatske kontinuirano raste, a lani je ona dosegla rekordnu razinu od gotovo 846 milijuna dolara. Pri tom je uvoz osjetno veći od našeg izvoza, no i on je zabilježio rekordne vrijednosti. Prilično je širok asortiman proizvoda koje se nabavlja iz Turske, od osobnih automobila, tv-prijamnika, hladnjaka, odjeće i slično.

No, lani je jedan proizvod i izvoznik postao dominantan u strukturi izvoza u Tursku. Sve je zasjenio CIOS i izvoz njegovog metalnog otpada, kojeg je u Tursku plasirao u vrijednosti više od164 milijuna dolara, što je činilo više od polovice ukupnog izvoznog rezultata.

Ostali proizvodi koje se uspijeva prodati na turskom tržištu su naftna ulja, a od proizvoda s tzv. dodanom vrijednošću najvažniji su jahte. Osim u robnoj razmjeni, pomak se bilježi i u dolasku turskih turista, kojih je u prvih sedam mjeseci stiglo više od 15.000, što je porast od 105 posto.